Dubinsko terensko istraživanje Agencije za temeljna prava EU (FRA) otkrilo je zabrinjavajuće podatke o uvjetima u kojima žive osobe s invaliditetom smještene u institucijama u Hrvatskoj. Na stručnoj konferenciji “Osobe s invaliditetom i zajednica: gdje smo danas?” istaknuto je kako su korisnici u ustanovama izloženi sustavnom verbalnom i psihičkom nasilju. Izvješće, koje obuhvaća podatke iz 27 država članica EU-a i tri zemlje promatračice, jasno pokazuje da Hrvatska nije izuzetak kada je riječ o kršenju prava ove osjetljive skupine.
Osim verbalnih i psihičkih pritisaka, na skupu su javno komunicirani i konkretni slučajevi fizičkog nasilja te teških prisilnih postupanja. Korisnike se unutar ustanova izdvaja u sobe za izolaciju, veže te sedira prekomjernom upotrebom jakih psihofarmaka. Iako su takva prisilna postupanja u domaćem sustavu formalno regulirana određenim internim pravilnicima, ona su u izravnoj suprotnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom te grubo narušavaju osnovno ljudsko dostojanstvo i fizički integritet pacijenata.
Pravobranitelj Jurišić: Institucionalizacija je oblik strukturnog nasilja
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorio je kako se problem ne smije svoditi isključivo na izolirane, pojedinačne incidente ili lošu praksu pojedinih djelatnika. Prema njegovim riječima, sama institucionalizacija predstavlja oblik strukturnog nasilja i ograničavanja temeljnih ljudskih prava. Život unutar zatvorenog zavodskog sustava za korisnike gotovo u pravilu znači potpuni gubitak osobne autonomije, pri čemu pojedinci gube mogućnost donošenja čak i najosnovnijih odluka o vlastitoj svakodnevici. Dugotrajan boravak u takvom okruženju neizbježno vodi prema trajnoj socijalnoj izolaciji, pasivizaciji i ozbiljnom pogoršanju psihosocijalnog funkcioniranja osoba s invaliditetom.
Glavna preporuka europskog istraživanja stoga je hitno i radikalno ubrzavanje procesa deinstitucionalizacije te paralelni razvoj kvalitetnih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici. Ured pravobranitelja ulaže goleme napore u postizanje tog cilja još od svog osnutka 2008. godine, no proces se konstantno suočava s brojnim administrativnim preprekama, ali i duboko ukorijenjenim društvenim predrasudama.
Spor proces transformacije: Oko 10.000 osoba i dalje živi izolirano
Iako je proces transformacije domova socijalne skrbi u Hrvatskoj formalno započeo još davne 1997. godine kroz pionirske projekte Udruge za promicanje inkluzije, stvarni pomaci na terenu su minimalni. Pravobranitelj Jurišić je upozorio kako je broj institucionaliziranih osoba u proteklim godinama smanjen tek neznatno. Danas oko 10.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje živi u ustanovama, izolirano od ostatka društva, odnosno “daleko od očiju i daleko od srca”. Istodobno, u široj javnosti i dalje pogrešno prevladava mišljenje kako je rješenje problema u gradnji novih, modernijih zgrada i ustanova, umjesto u njihovom potpunom ukidanju.
Na sporost i nedostatke sustava upozorili su i ostali sudionici konferencije:
-
Skupu su se uvodno obratile Ann-Charlotte Nygård iz Agencije EU za temeljna prava te državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
-
U panel raspravama sudjelovalo je desetak istaknutih stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, liječnika te predstavnika civilnih udruga.
Zajednički zaključak svih sudionika jest da institucionalni oblik skrbi treba napustiti u najkraćem mogućem roku jer su se i Hrvatska i Europska unija pravno obvezale na postupno zatvaranje takvih objekata. Ključni problem u Hrvatskoj ostaje činjenica da transformaciju ustanova ne prati adekvatan razvoj izvaninstitucijskih usluga podrške. Bez snažnog zaokreta u javnim politikama i osiguranja uvjeta koji bi osobama s invaliditetom, bez obzira na težinu njihovog stanja, omogućili dostojanstven život u vlastitim domovima, deinstitucionalizacija će ostati samo mrtvo slovo na papiru.
