Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske predstavio je službeno izvješće o radu Državnog odvjetništva za proteklu godinu, ocijenivši ostvarene rezultate iznimno uspješnima. Prema iznesenim podacima, Ivan Turudić je istaknuo kako je u potpunosti preokrenut dugogodišnji negativni trend rasta neriješenih pravnih predmeta u zemlji. Državno odvjetništvo sada na godišnjoj razini rješava oko 30 tisuća predmeta više nego prethodnih godina, dok godišnje zaprimi oko 240 tisuća novih predmeta. Time je ukupna ažurnost podignuta na visokih 104 posto, što pokazuje da sustav rješava više predmeta nego što ih zaprima, čime se pravosudni aparat kadrovski i organizacijski stabilizira.
Izvanredni nadzor utvrdio propuste u Šibeniku u slučaju drniškog ubojice
Prije iznošenja statističkih podataka, glavni se državni odvjetnik osvrnuo na tragično ubojstvo devetnaestogodišnjeg Luke Milovca u Drnišu, naglasivši kako je sustav i dalje potresen tim događajem te izrazivši sućut obitelji stradalog mladića. Turudić je potvrdio da je dovršen izvanredni nadzor nad radom Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku te da su utvrđene određene nepravilnosti. Nadzorom je, naime, ustanovljeno da je u slučaju iz 2023. godine bilo osnova za određivanje istražnog zatvora za ubojicu Kristijana Aleksića, koji je tada bio optužen zbog ilegalnog oružja. Zamjenica općinskog državnog odvjetnika tada je pogrešno zaključila da za to ne postoje uvjeti, no Turudić je pojasnio kako to nije razlog za stegovni postupak ili kaznenu odgovornost jer državni odvjetnici po slovu zakona ne mogu odgovarati zbog svojih pravnih odluka.
Ujedno je ukazao i na proceduralne zastoje na sudovima protiv Aleksića, istaknuvši da je u tom ranijem predmetu trebala biti održana kratka rasprava i donesena prvostupanjska presuda u roku od nekoliko sati, što je na kraju propušteno učiniti, a cijeli je slučaj inicirao hitne izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o izvršenju kaznenih sankcija.
Podrška doživotnom zatvoru, problem dugotrajnih postupaka i afera Hipodrom
Odgovarajući na pitanja o kaznenoj politici, čelnik DORH-a pojasnio je da tužiteljstvo redovito ulaže pravne lijekove i žalbe kada smatra da su izrečene prvostupanjske kazne premale. DORH je službeno podržao i prijedlog uvođenja instituta doživotnog zatvora u hrvatski pravni sustav, no Turudić je pritom upozorio na znanstvene činjenice i međunarodna iskustva. Istaknuo je kako same stroge kazne ne dovode do pada stope ubojstava, već je za prevenciju kriminaliteta daleko važnija potpuna izvjesnost kažnjavanja, odnosno svijest počinitelja da će sigurno biti uhićen i procesuiran. Osvrnuo se i na problem dugotrajnih sudskih postupaka, kritizirajući sudove zbog neopravdanih odgađanja rasprava na više mjeseci te najavio sustavno slanje požurnica.
Dotaknuo se i naplate dosuđenih imovinsko-pravnih zahtjeva gdje se situacija popravlja jer po novoj sudskoj praksi fizička osoba može odgovarati za imovinsku korist koju je pribavila njezina bivša pravna osoba. Na kraju izlaganja, komentirajući epilog afere Hipodrom nakon što je Kosta Kostanjević priznao krivnju, Turudić je izrazio veliko zadovoljstvo ostvarenim rezultatom. Poručio je kako je time dokazano da je tužiteljstvo radilo stručno i po zakonu te da bi nakon svih uvreda izrečenih na njegov račun u javnom prostoru bilo u najmanju ruku pristojno da se pojedini politički akteri ispričaju. Sustav se kadrovski pojačao pa je broj zaposlenih krajem godine narastao na 2028 ljudi, no zbog visoke prosječne dobi zaposlenika u suradnji sa zakonodavcem pokreće se reforma Državnoodvjetničkog vijeća i Pravosudne akademije u 2026. godini kako bi se privukli mladi kadrovi.
