Ženska mreža Hrvatske najoštrije je osudila odluku Vlade Republike Hrvatske kojom je u potpunosti odbačena saborska interpelacija o reproduktivnim pravima žena. Iz ove nevladine organizacije upozoravaju kako ovakav potez vladajućih predstavlja izravan nastavak duboko restriktivnog pristupa medicinski pomognutoj oplodnji i općim reproduktivnim slobodama u zemlji. Posebno zabrinjavajućim smatraju službeno tumačenje izvršne vlasti prema kojem se cijeli proces medicinski pomognute oplodnje svodi isključivo na usku medicinsku metodu liječenja bolesti, čime se grubo ignorira njegova stvarna društvena i ljudska uloga.
Aktivistice ističu kako se takvim rigidnim stavom potpuno zanemaruje ključna uloga koju ovaj zdravstveni segment ima u ostvarivanju temeljnih reproduktivnih prava građana, njihove tjelesne autonomije te zajamčenog prava na privatni i obiteljski život. Pristup ovim medicinskim postupcima mora se promatrati primarno kroz prizmu temeljnih ljudskih prava i osiguravanja jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi za sve, a ne kroz stroga birokratska ograničenja za koja tvrde da već godinama sadrže elemente čiste diskriminacije.
Sukob s europskim pravnim standardima i načelom ravnopravnosti
Prema službenom priopćenju Ženske mreže Hrvatske, trenutačni domaći zakonodavni okvir koji regulira ovo područje izravno je protivan ustavnim načelima ravnopravnosti spolova, općoj zabrani diskriminacije te temeljnim ljudskim pravima koja su zajamčena kako domaćim, tako i međunarodnim pravnim aktima. Organizacija podsjeća na jasne odredbe Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, s posebnim naglaskom na članak osam koji strogo štiti pravo na privatni i obiteljski život.
Taj članak, kako navode, nedvojbeno obuhvaća reproduktivnu autonomiju pojedinca te njegovo pravo na nesmetan pristup suvremenim medicinskim tretmanima koji su izravno povezani s ostvarivanjem željenog roditeljstva. Ujedno podsjećaju kako je i Europski sud za ljudska prava u svojim brojnim presudama jasno potvrdio da bilo kakva ograničenja reproduktivnih prava u državama članicama moraju biti strogo proporcionalna, opravdana i u potpunosti nediskriminatorna, što u Hrvatskoj trenutačno nije slučaj.
Zahtjevi civilnog društva nasuprot argumentima Ministarstva zdravstva
Zbog svega navedenog, Ženska mreža Hrvatske javno je uputila paket hitnih zahtjeva prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Ključne točke uključuju potpuno napuštanje dosadašnjeg restriktivnog tumačenja zakona te hitno oblikovanje i provođenje posve nediskriminatorne i široko dostupne nacionalne politike reproduktivnog zdravlja koja bi štitila sve skupine u društvu.
S druge strane, Vlada je službeno odbila interpelaciju o svom radu koju je u saborsku proceduru izvorno uputila oporbena zastupnica Anka Mrak Taritaš iz redova GLAS-a. Vladajući su svoju odluku opravdali argumentom da su sva reproduktivna prava u Republici Hrvatskoj već sada detaljno i kvalitetno uređena u potpunom suglasju s modernom medicinskom strukom i stvarnim financijskim te tehničkim mogućnostima domaćeg zdravstvenog sustava.
U obranu vladina stava stala je i ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je ponovila da medicinski pomognuta oplodnja zakonski predstavlja isključivo metodu liječenja neplodnosti. Ministrica je odlučno odbacila sve glasnije navode saborske oporbe i udruga civilnog društva o postojanju diskriminatornog pristupa, naglasivši kako je ovaj sustav u Hrvatskoj široko dostupan svim pacijentima te da se većina postupaka u potpunosti financira preko sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
