Europski parlament u četvrtak je pružio snažnu potporu europskoj građanskoj inicijativi “Zaustavimo uništavanje videoigara” (eng. Stop Killing Games). Eurozastupnici su službeno pozvali Europsku komisiju da hitno predloži novi zakonodavni okvir koji bi izdavačima zabranio praksu naprasnog i preuranjenog uskraćivanja pristupa igrama koje su korisnici uredno platili.
Ova je inicijativa ostvarila golem uspjeh na razini Unije prikupivši ukupno 1.294.188 valjanih potpisa, čime je debelo premašila obvezni prag od milijun potpisa. Minimalna kvota zadovoljena je u čak 24 od 27 država članica. Inicijativa je naišla na izniman odjek i u Hrvatskoj — iako je minimalni nacionalni prag iznosio 8.460, svoj je potpis dalo čak 14.403 hrvatskih građana, pokazavši visoku svijest o zaštiti potrošačkih prava u digitalnom svijetu.
Problem “uvijek online” modela i brisanja kupljene imovine
Srž problema na koji organizatori inicijative upozoravaju leži u modernom poslovnom modelu gejming industrije. Sve veći broj izdavača prodaje videoigre koje, čak i u modovima za jednog igrača (singleplayer), zahtijevaju stalnu i neprekidnu internetsku vezu s poslužiteljima izdavača kako bi uopće funkcionirale.
Do ozbiljnog kršenja prava potrošača dolazi u trenutku kada izdavač odluči da mu igra više nije dovoljno profitabilna. Tada se donose sljedeći radikalni potezi:
-
Gašenje poslužitelja: Trajno se prekida veza neophodna za pokretanje i funkcioniranje igre.
-
Uništavanje radnih kopija: Brišu se ili čine neupotrebljivima sve legalno kupljene kopije na računalima i konzolama korisnika.
-
Blokiranje modifikacija: Aktivno se poduzimaju tehničke mjere kako bi se gejmerima onemogućilo da sami postave privatne poslužitelje ili prerade igru za samostalno igranje.
“Ovakva praksa lišava europske građane njihove privatne imovine jer im u potpuno nepredvidivom i proizvoljnom trenutku nakon kupnje trajno uskraćuje pristup proizvodu koji su pošteno platili”, jasna je poruka predstavnika inicijative. Njihov je cilj natjerati industriju da se igre, nakon prestanka službene podrške, ostave u funkcionalnom “offline” obliku.
Europski parlament složan: Pravo na popravak vrijedi i u digitalnom svijetu
Tijekom parlamentarne rasprave eurozastupnici iz različitih političkih opcija složili su se da je riječ o ključnom pitanju zaštite potrošača. Njemačka eurozastupnica Zelenih Anna Cavazzini, predsjednica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), poslala je jasnu poruku europskim institucijama da se “privede kraju prisilna i prerana smrt videoigara”. Istaknula je kako se europsko pravo na popravak (Right to Repair) ne smije odnositi isključivo na fizičke uređaje poput pametnih telefona i perilica rublja, već mora postati standard i u digitalnom okruženju.
Bugarski zastupnik Ilhan Kyuchyuk, predsjednik Odbora za pravna pitanja (JURI), naglasio je da videoigre danas više nisu samo puka zabava, već “umjetnost, inovacija i ključan dio moderne kulture” koji zaslužuje očuvanje. S pravne i ekonomske strane, Bogdan Rzońca, predsjednik Odbora za predstavke (PETI), upozorio je da ova rasprava nadilazi gejming sektor te izravno utječe na transparentnost i povjerenje građana u cjelokupno jedinstveno digitalno tržište EU-a.
Gejming kao golema industrija pred povijesnim regulatornim testom
O kolikoj se ekonomskoj snazi radi, posvjedočio je i povjerenik Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas, koji je iznio podatak da su videoigre jedna od vodećih kreativnih industrija na svijetu. Njezini se godišnji prihodi procjenjuju na vrtoglavih 170 milijardi eura na globalnoj razini, od čega čak 22 milijarde otpada na tržište Europske unije.
Zbog golemog pritiska javnosti i uspješno provedene građanske inicijative, loptica je sada prebačena na teren izvršne vlasti. Europska komisija ima zakonski rok do 27. srpnja 2026. godine službeno odgovoriti na ovu inicijativu. Komisija će tada morati detaljno obrazložiti hoće li predložiti novi, revolucionarni zakon koji će zauvijek promijeniti digitalno vlasništvo, ili će ponuditi alternativna rješenja za zaštitu prava milijuna europskih gejmera.
