Gospodarstvo u Hrvatskoj i Europskoj uniji nastavit će bilježiti pozitivan gospodarski rast, ali po znatno sporijem tempu u odnosu na procjene koje su rađene prije izbijanja rata na Bliskom istoku. Prema službenim proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski bruto domaći proizvod prošle je godine zabilježio snažan rast od 3,4 posto. Za tekuću godinu Komisija predviđa usporavanje rasta hrvatskog BDP-a na 2,7 posto, dok bi u idućoj godini on mogao iznositi 2,5 posto. Unatoč nepovoljnijim globalnim okolnostima, domaće gospodarstvo i dalje raste brže od prosjeka Europske unije.
Usporedni podaci pokazuju da će tijekom ove godine veći rast od Hrvatske u cijeloj Uniji zabilježiti tek tri države: Malta sa 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto te Litva s 3 posto rasta. Europska komisija je u svojim ranijim, jesenskim prognozama bila znatno optimističnija te je za ovu godinu prognozirala hrvatski rast od 2,9 posto, a za iduću 3,2 posto, no geopolitički potresi nametnuli su reviziju brojki prema dolje.
Novi energetski šok na Bliskom istoku rasplamsao inflaciju
Glavni uzrok preokreta na ekonomskom planu i gubitka gospodarskog zamaha leži u sukobu na Bliskom istoku koji je započeo krajem veljače. Europski povjerenik za gospodarstvo i produktivnost Valdis Dombrovskis otvoreno je naglasio kako je ovaj sukob potaknuo novi i snažan energetski šok koji je uvelike uzdrmao ekonomsko raspoloženje i poslovni sektor. Nagli skok cijena naftnih derivata i plina prelio se na sve ostale pore gospodarstva, ponovno rasplamsavajući inflaciju.
Zbog toga su projekcije rasta za europodručje srezane na skromnih 0,9 posto u ovoj te 1,2 posto u idućoj godini. Kada je riječ o inflaciji na razini Europske unije, očekuje se da će ona ove godine dosegnuti 3,1 posto, što je za cijeli postotni bod više od ranijih projekcija. Komisija procjenjuje da bi se situacija na tržištima mogla početi postupno smirivati tek u idućoj godini, pod uvjetom da splasnu trenutačne napetosti na globalnim energetskim tržištima.
Pokretači hrvatskog BDP-a i kretanje domaće inflacije
Ubrzanje rasta cijena snažno će se osjetiti i u Hrvatskoj. Očekuje se da će potrošačka inflacija u Hrvatskoj ove godine skočiti na 4,6 posto, dok bi u idućoj godini trebala pasti na 2,7 posto. Pritisak na novčanike građana najviše će se očitovati kroz visoke cijene usluga, potaknute skupom energijom i stalnim pritiscima na rast plaća, dok će skuplje gorivo posredno usporiti i toliko željeni pad cijena hrane u trgovačkim lancima.
Unatoč povišenoj inflaciji i neizvjesnosti koje nagrizaju kupovnu moć kućanstava, glavni pokretači hrvatskog gospodarstva ostaju privatna potrošnja i investicije. Privatna potrošnja pokazat će zavidnu otpornost zahvaljujući stabilnom rastu zaposlenosti i realnih plaća. S druge strane, rast investicija će usporiti zbog znatno strožih uvjeta financiranja na tržištu kapitala, no taj će pad biti uspješno ublažen intenzivnim povlačenjem sredstava iz strukturnih fondova Europske unije.
Snažan doprinos rastu BDP-a nastavit će davati i državna potrošnja. Nasuprot tome, neto izvoz imat će negativan utjecaj na ukupni proračun jer će uvoz roba i skupljih energenata rasti znatno brže od izvoza, na što izravno utječe i slabija potražnja kod glavnih europskih trgovinskih partnera.
Stanje na tržištu rada i stabilizacija proračunskog deficita
Usporavanje cjelokupne gospodarske aktivnosti odrazit će se i na domaće tržište rada kroz sporiji rast zaposlenosti i postupno smanjivanje pritiska na plaće. Predviđa se da će rast zaposlenosti usporiti na 1 posto u ovoj godini, dok bi se stopa nezaposlenosti trebala stabilizirati na niskih 4,8 posto. Unatoč općem usporavanju, kroničan nedostatak kvalificirane radne snage i dalje ostaje iznimno visok izazov, posebice u građevinskom i industrijskom sektoru.
Na planu javnih financija, deficit opće države prošle je godine iznosio okruglih 3 posto BDP-a, što je izravna posljedica velikih državnih investicija, rasta plaća u javnom sektoru te povećanih davanja za socijalnu pomoć. U ovoj godini prognozira se blago smanjenje državnog deficita na 2,9 posto BDP-a. Proračunske prihode dodatno će osnažiti stabilan rast gospodarstva, ali i ciljane fiskalne mjere poput ukidanja određenih zdravstvenih olakšica, povećanja trošarina na duhanske proizvode te viših pristojbi za registraciju cestovnih vozila.
Istovremeno, državna ulaganja dosegnut će povijesno rekordnu razinu od 6,4 posto BDP-a, prvenstveno zbog intenziviranja nabave u sektoru obrane, uvođenja novih Vladinih mjera za ublažavanje energetskih troškova te provođenja mirovinske reforme. U konačnici, dugoročne prognoze donose pozitivne vijesti za makroekonomsku stabilnost zemlje, budući da će se javni dug Hrvatske nastaviti uspješno smanjivati te će u idućoj godini pasti na stabilnih 55,6 posto udjela u BDP-u.
