Sabor po hitnom postupku o zabrani prodaje alkohola i energetskih pića
Hrvatski će sabor u četvrtak, po hitnom postupku, raspraviti važne izmjene i dopune Zakona o trgovini. Nove zakonske odredbe donose decentralizaciju odlučivanja te će jedinicama lokalne samouprave omogućiti da same propišu vrijeme u kojem trgovine na njihovom području smiju ili ne smiju prodavati alkoholna pića. Predstavničkim tijelima gradova i općina time se daje snažan alat da, sukladno specifičnostima i potrebama svojih sredina, dodatno postrože pravila radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, očuvanja kulturne baštine te cjelokupne zaštite okoliša.
Zabrinjavajući podaci o konzumaciji alkohola među mladima
U službenom obrazloženju ovog zakonskog prijedloga Vlada RH iznosi vrlo alarmantne podatke, ističući da je Hrvatska debelo iznad prosjeka Europske unije kada je riječ o konzumaciji alkoholnih pića. Prema podacima iz 2024. godine, čak 42 posto učenika izjavilo je da je pilo pet ili više alkoholnih pića u jednoj prigodi u posljednjih 30 dana. Nadalje, istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) smjestilo je mlade Hrvate u dobi od 15 do 16 godina na sam europski vrh po konzumaciji alkohola, budući da je njih gotovo polovina (45 posto) barem jednom konzumirala veću količinu alkohola.
Uz zdravstvene i socijalne probleme, Vlada upozorava da je nekontrolirana konzumacija alkohola na javnim površinama usko povezana s gomilanjem neadekvatno zbrinutog otpada, ali i s čestom devastacijom kulturne baštine. Takve pojave izravno narušavaju vizualni identitet hrvatskih gradova i negativno utječu na percepciju Hrvatske kao privlačne i sigurne turističke destinacije.
Strože kontrole u trgovinama i uvođenje sustava e-Građani
Kako bi se stalo na kraj dostupnosti alkohola maloljetnicima, zakon uvodi strože mehanizme kontrole. Trgovci će dobiti izričitu zakonsku obvezu provjere dobi kupca alkoholnih pića ukoliko procijene da je osoba mlađa od 18 godina, a to će morati provoditi i u slučaju kada kupac koristi automatiziranu samoposlužnu blagajnu.
Još veća promjena dogodit će se u sferi internetske trgovine. Ukoliko trgovac prodaje alkoholna pića putem web shopa, na svojoj će mrežnoj stranici morati integrirati obveznu provjeru punoljetnosti kupaca putem državnog informacijskog sustava e-Građani ili njegove mobilne inačice. Uz regulaciju alkohola, zakonom se ujedno uvodi i potpuna zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina, što je u javnom i političkom prostoru ranije snažno zagovarao oporbeni SDP.
Zakon o zaštiti potrošača: Stiže „gumb za raskid ugovora“
Nakon rasprave o trgovini, saborski zastupnici analizirat će Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, koji donosi nekoliko velikih novosti u korist kupaca. Najznačajnija je uvođenje takozvanog gumba za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu. Ova funkcija morat će biti jasno istaknuta na mrežnim stranicama trgovaca, omogućujući potrošačima da online ugovor raskinu jednako brzo i jednostavno kako su ga i sklopili.
Nove odredbe također donose sljedeće promjene:
-
Zabrana odbijanja popravka: Servisi više neće smjeti odbiti popravak robe isključivo zbog toga što su je prethodno popravljale druge neovlaštene osobe ili sami potrošači.
-
Transparentnost maloprodajnih cijena: Uvodi se obveza jasnog isticanja bazne cijene koja je vrijedila na točno određeni dan u prethodnom razdoblju, čime će se kupcima omogućiti lakša i realnija usporedba kretanja cijena kroz vrijeme.
Usklađivanje s Paktom o migracijama i azilu EU
Sabor će ovo zasjedanje započeti raspravom o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji se donosi radi nužnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s novim Paktom o migracijama i azilu Europske unije.
Ovim se aktom detaljno definiraju i podižu standardi prihvata tražitelja međunarodne zaštite. To se prvenstveno odnosi na bržu identifikaciju i pružanje adekvatne skrbi za ranjive skupine, lakši pristup tržištu rada, bolje uvjete smještaja te osiguravanje kvalitetne zdravstvene i psihološke pomoći. Zakon također predviđa stroge preventivne mjere protiv zlostavljanja i nasilja unutar samih prihvatnih centara. Kako bi se zajamčila maksimalna učinkovitost i provedivost europskih pravnih mehanizama, zakonom se dodatno naglašava stroga obveza tražitelja azila da za vrijeme trajanja cijelog postupka boravi na području Republike Hrvatske.
