U Europskom parlamentu u Strasbourgu održana je važna rasprava o kibernetičkoj sigurnosti i utjecaju umjetne inteligencije na nove oblike digitalnih prijetnji. Sudionici rasprave stavili su poseban naglasak na zaštitu kritične infrastrukture i jačanje europske otpornosti u vremenu kada AI tehnologija dramatično mijenja omjer snaga u digitalnom prostoru.
AI kao raketni sustav dugog dometa
Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak istaknula je da modeli umjetne inteligencije iz temelja mijenjaju kibernetičke prijetnje te da današnji digitalni kriminal sve više počiva na krađi, trgovini i iskorištavanju podataka. Upozorila je da Europa mora postati digitalno i tehnološki suverenija kroz koordinaciju država članica te razvoj vlastite umjetne inteligencije i superračunala.
Glavak je povukla snažnu paralelu između digitalnog i stvarnog ratovanja:
„Govorimo zapravo o digitalnoj obrani, jer danas je umjetna inteligencija u kibernetičkom prostoru ono što su, primjerice, raketni sustavi dugog dometa na bojištu – pogađaju kritičnu infrastrukturu bez ulaska u zemlju.“
Ključni stupovi obrane: Spremnost i otpornost
Zastupnica je kao ključne riječi europske sigurnosti izdvojila dva pojma:
-
Spremnost: Označava posjedovanje jasnih planova, stručnjaka i zaštitnih sustava te koordinirano djelovanje prije nego što se napad uopće dogodi.
-
Otpornost: Označava sposobnost infrastrukture da nastavi funkcionirati i da se brzo oporavi nakon što je pretrpjela napad.
Ranjivosti koje se otkrivaju u svega nekoliko sati
Na samom početku rasprave, izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen iznijela je zabrinjavajući podatak o brzini modernih cyber napada. Upozorila je da napredni modeli umjetne inteligencije omogućuju otkrivanje sistemskih ranjivosti brzinom bez presedana. Ono što je napadačima ranije oduzimalo mjesece rada, danas uz pomoć AI tehnologije može biti izvedeno u svega nekoliko sati.
Virkkunen je zaključila da kibernetička obrana mora postati sastavni dio sveobuhvatne europske sigurnosti. Europa na ove izazove mora odgovoriti dosljednom provedbom postojećeg zakonodavnog okvira, jačanjem zajedničkih kapaciteta te posebnom zaštitom kritične infrastrukture i sigurnosti opskrbnih lanaca.
