Mirta Matić prva je predsjednica Vrhovnog suda u povijesti Hrvatske | Glas sjevera - Radio 105

Mirta Matić prva je predsjednica Vrhovnog suda u povijesti Hrvatske

Vijesti, Vijesti iz zemlje

Objavljeno: 15.05.2026 13:33

Autor: Siniša Janušić /Radio105/Hina Foto: Dnevnik Nove TV

Hrvatski sabor je sa 120 glasova za i dva protiv potvrdio Mirtu Matić za novu predsjednicu Vrhovnog suda, čime je okončano razdoblje od 14 mjeseci tijekom kojih je ova institucija bila bez čelnika. Nakon smrti prethodnog predsjednika Radovana Dobronića u ožujku prošle godine, sud je vodila privremena upraviteljica, a današnjim imenovanjem Republika Hrvatska prvi put u povijesti dobiva ženu na čelu najviše pravosudne instance. Matić, dosadašnja sutkinja Visokog trgovačkog suda, ovom odlukom preuzima i funkciju predsjednice Državnog izbornog povjerenstva.

Kraj dugotrajne institucionalne blokade i političkih sukoba

Izboru nove predsjednice prethodila su čak tri javna poziva i dugotrajni politički prijepori između Pantovčaka i Banskih dvora. Proces su obilježila neslaganja oko procedure i uvjetovanja imenovanja izborom sudaca Ustavnog suda, što je dovelo do višemjesečnih odgoda na saborskom Odboru za pravosuđe. Unatoč tim preprekama, kandidatura Mirte Matić, koju je predložio predsjednik Republike, dobila je široku potporu zastupnika, uz iznimku dvoje zastupnika koji su glasali protiv. Ovim činom osigurana je stabilnost sudbene vlasti u svibnju 2026. godine, što su pozdravili i predstavnici oporbe ističući važnost poštovanja prema institucijama.

Nastavak puta snažnih žena na ključnim državnim dužnostima

Imenovanje Mirte Matić stavlja je uz bok povijesnim ličnostima poput Jadranke Kosor, Kolinde Grabar Kitarović i Jasne Omejec, koje su kao žene obnašale najviše dužnosti u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti. Njezin četverogodišnji mandat započet će službenom prisegom pred predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem. Pred novom predsjednicom je odgovornost jačanja neovisnosti pravosuđa i reagiranja na sve izazove s kojima se susreće sudbena vlast, čime se dodatno učvršćuje demokratski okvir države u tekućoj 2026. godini.