Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) napravila je značajan iskorak prema modernizaciji sustava civilne zaštite sudjelovanjem na konferenciji MoStart u Mostaru, održanoj 24. travnja 2026. godine. Tom je prigodom predstavljeno istraživanje usmjereno na razvoj kompetencija vatrogasnih zapovjednika u korištenju naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) za upravljanje katastrofama. Ovaj rad rezultat je interdisciplinarne suradnje koju potpisuju vodeći ljudi hrvatskog vatrogastva, uključujući glavnog zapovjednika Slavka Tucakovića, predsjednika Predsjedništva HVZ-a Antu Sanadera te ravnatelja Državne vatrogasne škole Berislava Hengla. Njima su se pridružili stručnjaci sa Sveučilišta u Splitu (FESB), Ante Ivanović i Sven Gotovac, čime je operativno iskustvo s terena povezano s najnovijim akademskim tehnološkim postignućima.
Digitalna transformacija zapovjednog lanca
Autori istraživanja naglašavaju kako suvremeno doba donosi krizne situacije, poput razornih požara i poplava, koje zahtijevaju iznimno brzu reakciju i kompleksno donošenje odluka. U takvim uvjetima tradicionalno oslanjanje isključivo na iskustvo više nije dovoljno za maksimalnu učinkovitost. Kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove, zapovjednici moraju imati pristup podacima u stvarnom vremenu i vješto koristiti suvremene digitalne platforme. Iako su danas široko dostupni alati poput bespilotnih letjelica, satelitskih sustava, IoT senzora i umjetne inteligencije, istraživanje upozorava da sama prisutnost tehnologije ne jamči uspjeh. Ključni faktor ostaje čovjek, odnosno razina stručnih kompetencija zapovjednog kadra koji tim alatima upravlja u kritičnim trenucima.
Novi edukacijski model za vatrogasce budućnosti
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest prepoznavanje jaza između tehnološkog napretka i njegove praktične primjene na terenu. Taj se nedostatak uglavnom pripisuje manjku standardizirane i sustavne edukacije. Kao rješenje, autorski tim predlaže modularni edukacijski model koji bi zapovjednike obučio u područjima digitalne pismenosti, obrade satelitskih podataka, rada s GIS sustavima i korištenja simulacijskih alata. Poseban fokus stavljen je na učenje kroz praktične scenarije i rad s autentičnim podacima, čime se kod zapovjednika razvijaju vještine analitičkog razmišljanja i brze interpretacije informacija.
Naučene lekcije s terena i pogled u budućnost
Važnost ovakvog pristupa najbolje potvrđuju primjeri iz prakse, poput velikih požara u Dalmaciji i poplava u Slavoniji, gdje je upravo pravovremena informacija imala presudan utjecaj na ishod intervencije. Integracija tehnologije u zapovjedne procese ne samo da povećava učinkovitost gašenja i spašavanja, već izravno utječe na sigurnost vatrogasaca i građana. Sudjelovanjem na međunarodnim platformama poput MoStarta, Hrvatska vatrogasna zajednica potvrđuje svoju ulogu predvodnika u digitalnoj transformaciji vatrogastva u regiji. Konačna poruka autora jasna je i nedvosmislena: tehnologija svoju stvarnu vrijednost dobiva tek kroz edukaciju korisnika, što je temeljni preduvjet za sigurnije i uspješnije upravljanje svim budućim kriznim situacijama.
