Problem nedostatka logopeda u hrvatskim osnovnim školama postao je alarmantan, ostavljajući tisuće djece bez neophodne podrške u ključnim godinama razvoja. Dok stručnjaci upozoravaju na sve veći broj dijagnosticiranih teškoća, administrativne prepreke i odbijenice nadležnog ministarstva koče zapošljavanje novih kadrova, čak i u školama koje godinama pokušavaju popuniti upražnjena radna mjesta.
Apsurdni sustav: Od škole do privatne prakse
Situacija u Šibeniku zorno ilustrira dubinu problema. U jednoj osnovnoj školi natječaj za logopeda poništen je četiri puta, iako su potrebe na terenu goleme. Ironija sustava ogleda se u primjeru logopedice u mirovini, Diane Sekso, koja nakon odlaska iz javnog sustava nastavlja raditi s istom djecom u istoj školi, ali kroz privatnu praksu. Liste čekanja rastu, a roditelji su često prisiljeni sami financirati terapije jer sustav ne osigurava zakonom zajamčenu potporu.
Logopedi primjećuju da se ne radi samo o boljoj dijagnostici, već o stvarnom porastu teškoća artikulacije i govora kod djece. Bez pravovremene intervencije u ranoj školskoj dobi, ovi se problemi kasnije prelijevaju na teškoće u čitanju i pisanju (disleksija i disgrafija), što izravno utječe na cjelokupni školski uspjeh.
Škole bez stručnih timova i ignoriranje standarda
Državni pedagoški standard jasno propisuje da bi škole trebale imati najmanje dva stručna suradnika na 180 učenika, no realnost u Dalmaciji i ostatku Hrvatske daleko je od tih brojki. Primjer OŠ Rogoznica, koja nema ni psihologa, a pedagoga ima samo na pola radnog vremena, pokazuje kako se škole snalaze u uvjetima kroničnog manjka kadrova. Ravnateljice upozoravaju da uporno šalju zahtjeve Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ali umjesto suglasnosti za zapošljavanje, dobivaju šutnju ili odbijenice.
Problem je posebno izražen u Šibensko-kninskoj županiji, gdje od 33 osnovne i srednje škole, logoped radi u tek jednoj i pol školi. Zorana Vrbičić, voditeljica Stručnog vijeća pedagoga, ističe da je za rad s djetetom s teškoćama potreban cijeli tim stručnjaka — od defektologa do psihologa — koji su danas u školama prava rijetkost.
Lokalna samouprava kao vatrogasno rješenje
Budući da država ne reagira, rješenja se traže na lokalnoj razini. Općina Rogoznica planira model sufinanciranja radnog mjesta logopeda u omjeru 50:50 s Ministarstvom. Načelnica Anita Živković vjeruje da je to jedini način da se stručnjak privuče i zadrži u manjoj sredini. Ipak, takva rješenja ovise o financijskoj moći pojedine općine, što stvara nejednakost među djecom ovisno o tome gdje žive.
