U dramatičnom preokretu koji je iznenadio svjetsku javnost, američki predsjednik Donald Trump objavio je dvotjednu obustavu svih vojnih akcija protiv Irana. Odluka je donesena u utorak, svega dva sata prije isteka ranije postavljenog ultimatuma, a rezultat je intenzivnih pregovora u kojima su ključnu ulogu posrednika odigrali pakistanski čelnici. Trump je na svojoj platformi Truth Social potvrdio kako se radi o uzajamnom prekidu vatre, naglasivši da su pregovarači uspjeli ishoditi obustavu napada uz uvjet da Islamska Republika Iran odmah i sigurno otvori Hormuški tjesnac za sav pomorski promet.
Pakistansko posredovanje i temelji za trajni mir
Ovaj diplomatski proboj uslijedio je nakon razgovora Trumpa s pakistanskim premijerom Shehbazom Sharifom i načelnikom glavnog stožera, feldmaršalom Asimom Munirom. Američki predsjednik pojasnio je kako su Sjedinjene Države već nadmašile svoje početne vojne ciljeve te da su primili iranski prijedlog od deset točaka koji smatraju održivom osnovom za finalizaciju dugoročnog sporazuma. Prema najavama, izaslanstva obiju zemalja sastat će se ovog petka u Islamabadu kako bi pod pokroviteljstvom Pakistana nastavili pregovore o rješenju sukoba koji je prijetio prerastanjem u globalni rat.
Lančana reakcija: Iran, Izrael i smirivanje tenzija u Libanonu
Potvrda o primirju brzo je stigla i s iranske strane putem agencije Tasnim, bliske Revolucionarnoj gardi, dok su dužnosnici Bijele kuće potvrdili da je na privremenu obustavu vatre pristao i Izrael. Iako se izraelska vlada još nije službeno oglasila, pakistanski premijer Sharif istaknuo je kako dogovor uključuje trenutni prekid neprijateljstava ne samo između SAD-a i Irana, već i na području Libanona te ostalih kriznih točaka u regiji. Ova vijest donijela je prijeko potrebno olakšanje međunarodnoj zajednici nakon serije intenzivnih napada dronovima i raketama koji su u utorak ujutro ciljali američku i izraelsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka.
Oštar pad cijena nafte i reakcija svjetskih tržišta
Objava o dvotjednom primirju trenutno se odrazila na globalna tržišta energenata, koja su tjednima bila pod pritiskom zbog straha od blokade Hormuškog tjesnaca. Cijena sirove nafte tipa Brent zabilježila je snažan pad od približno 16 posto, spustivši se na oko 92 dolara po barelu, što je najniža razina od sredine ožujka. Sličan trend zabilježen je i na američkom tržištu (WTI), što je izravno ublažilo ekonomske zabrinutosti oko inflacije. Smirivanje situacije u Perzijskom zaljevu pokazalo se kao ključni faktor za stabilizaciju svjetskog gospodarstva koje je bilo na rubu energetske paralize.
