Strategija američkog predsjednika Donalda Trumpa za smanjivanje trgovinskog deficita suočila se s prvim velikim testom jer su njegove carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, u rasponu od 10 do 50 posto, u četvrtak stupile na snagu.
Američka carinska i granična služba (CBP) počela je prikupljati više carine u 12:01 po istočnoameričkom vremenu, čime je okončano razdoblje neizvjesnosti i ubrzanih pregovora s državama diljem svijeta. Ipak, proizvodi koji su bili ukrcani na američke brodove ili u tranzitu prije ponoći mogu do 5. listopada ući u SAD bez novih mjera.
Neke od najviših stopa pogađaju ključne trgovinske partnere. Na uvoz iz Brazila tako je uvedeno 50 posto carine, iz Švicarske 39 posto, iz Kanade 35 posto, a iz Indije 25 posto. Indija je dodatno pogođena najavom novih 25 posto carine zbog njezinog uvoza ruskih energenata, što će stupiti na snagu za 20 dana.
Istovremeno, osam velikih trgovinskih partnera koji čine 40 posto američke trgovine uspjelo je postići okvirne sporazume s Washingtonom. Među njima su Europska unija, Japan i Južna Koreja, koji su osigurali temeljnu stopu od 15 posto. Velika Britanija je dogovorila 10 posto, dok su Vijetnam, Indonezija i Filipini uspjeli dobiti stope između 19 i 20 posto.
Predsjednik Trump je uoči stupanja na snagu svojih mjera izjavio da će se u SAD sliti „milijarde dolara”, većinom iz zemalja za koje tvrdi da su iskorištavale Sjedinjene Američke Države. Svoju politiku je branio i na društvenoj mreži Truth Social, napisavši da „JEDINO ŠTO MOŽE ZAUSTAVITI VELIČINU AMERIKE JE SUD RADIKALNE LJEVICE KOJI ŽELI DA NAŠA ZEMLJA NE USPIJE”.
