Međunarodni sud pravde (ICJ), najviša sudska instanca Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Den Haagu, donio je u srijedu povijesno mišljenje, zaključivši da države koje krše svoje obveze u pogledu zaštite klime postupaju “nezakonito”. Ovo jednoglasno tumačenje međunarodnog prava otvara mogućnost da najteže pogođene države od njih traže odštetu.
Mišljenje je doneseno na zahtjev studenata s Vanuatua, a njegov će se sadržaj moći koristiti kao pravni temelj za zakonodavce, odvjetnike i suce diljem svijeta prilikom izmjena zakona ili pokretanja pravnih postupaka protiv država zbog nedjelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.
Sudac Yuji Iwasawa, predsjedavajući suda, u dvosatnom je govoru naglasio da su klimatske promjene, izazvane emisijama stakleničkih plinova, “hitna i egzistencijalna prijetnja”. ICJ nije prihvatio argument koji su branile države veliki onečišćivači – da su postojeći klimatski sporazumi i pregovarački proces COP-a dovoljni. Umjesto toga, sud je jasno naglasio da države imaju “stroge obveze štititi klimatski sustav”.
Slažući se s malim otočnim državama, sud je potvrdio da klima mora biti “zaštićena za sadašnje i buduće generacije”, što je značajan stav s obzirom na to da države veliki onečišćivači apsolutno ne žele pravno priznati prava ljudi koji se još nisu rodili.
Otvara se put za odštete
Najsporniji element ovog mišljenja, koji će zasigurno naići na najveći otpor bogatih država, proizlazi upravo iz tih obveza – a to je odšteta državama koje su najteže pogođene klimatskim promjenama.
“Pravne posljedice koje su rezultat počinjenja međunarodno nezakonitog djela mogu uključivati… cjelovitu reparaciju za štetu koju su pretrpjele oštećene države u obliku restitucije, naknade i zadovoljštine”, istaknuo je sudac Iwasawa.
Ipak, suci su naglasili da se mora utvrditi izravna i sigurna uzročna veza “između nezakonitog djela i štete”, što je, iako teško učiniti pred sudom, “nije nemoguće”. Riječ je o petom jednoglasnom mišljenju tog suda u 80 godina postojanja.
Političko nazadovanje, pravno napredovanje
“Klimatske promjene živimo svakodnevno”, rekao je za AFP fidžijski student Vishal Prasad (29), koji je 2019. pokrenuo kampanju zajedno s drugim studentima sa Sveučilišta Južnog Pacifika na Vanuatuu. Brojne nevladine organizacije i aktivisti s nestrpljenjem su očekivali mišljenje suda, frustrirani pasivnošću ili sporošću država velikih onečišćivača da smanje korištenje fosilnih goriva. Nekoliko desetaka njih bilo je u srijedu u Palači mira, sjedištu suda, s transparentom “Sudovi su se izjasnili – vlade sada moraju djelovati”.
UN je, glasanjem Opće skupštine, pozvao ICJ da odgovori na dva ključna pitanja:
- “Kakve obveze imaju države po međunarodnom pravu da štite Zemlju od emisija stakleničkih plinova, većinom izazvanih spaljivanjem nafte, ugljena i plina, za sadašnje i buduće generacije?”
- “Koje su pravne posljedice tih obveza za države čije su emisije izazvale štetu okolišu, posebice prema ranjivim otočnim državama niske nadmorske visine?”
Sud je u prosincu organizirao najveća saslušanja u svojoj povijesti u Palači mira, na kojima je govorilo više od 100 nacija i skupina. Borba za klimu sve se više vodi na sudovima, bilo nacionalnim ili međunarodnim, ne bi li se prisililo na djelovanje za klimu u okvirima koji se ne mogu postići pregovorima na političkoj razini, tim više što Europa i SAD sporije ispunjavaju svoje obveze ili od njih odustaju.
Godišnji pregovori COP-a utjecali su na prognoze globalnog zagrijavanja, ali još uvijek nedovoljno da bi ga se ograničilo na 2 stupnja Celzijevih u odnosu prema predindustrijskoj razini, kako je dogovoreno Pariškim sporazumom iz 2015. godine. Svijet je već barem 1,3 stupnjeva Celzijevih topliji.
Međunarodno pravo gradi se takvim mišljenjima, objasnio je Andrew Raine, iz pravnog odjela UN-a za okoliš. “Ona pojašnjavaju način na koji se međunarodno pravo primjenjuje na klimatsku krizu, što ima posljedice za nacionalne sudove, zakonodavni proces i javne rasprave.”
