Hrvatski sabor u utorak je donio niz značajnih zakonskih izmjena koje će direktno utjecati na financijski život građana, transparentnost javnog sektora i upravljanje državnim tvrtkama. Među najvažnijima su izmjene koje osiguravaju pristup besplatnim bankarskim uslugama te jačaju unutarnje kontrole i upravljanje rizicima u javnom sektoru.
Besplatne bankarske usluge za građane i umirovljenike
Sabor je izmijenio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime se građanima omogućuje pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova.
Paket besplatnih usluga za koje banke više neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje:
- Otvaranje, vođenje i zatvaranje računa.
- Korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva.
- Uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima.
- Izdavanje i korištenje debitne kartice.
- Plaćanje karticom u trgovinama.
- Priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima.
Posebno je važno istaknuti da se umirovljenicima i osjetljivim skupinama omogućuje da u okviru ovog paketa besplatno podižu gotov novac i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje, što predstavlja značajno olakšanje za ove skupine.
Jače kontrole i upravljanje rizicima u javnom sektoru
Po hitnoj proceduri izmijenjen je i Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, s ciljem povećanja učinkovitosti u upravljanju rizicima. U ovaj su zakon ugrađene preporuke OECD-a o uspostavi integriranog upravljanja rizicima.
Novost je obveza za trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, koja imaju status velikog poduzetnika, da usvoje politiku i strategiju upravljanja rizicima te da imenuju osobu koja će rukovoditi integriranim upravljanjem rizicima.
Ministarstvo financija donosit će smjernice za integrirano upravljanje rizicima, koje će uključivati i analize rizika vezanih uz korupciju i prijevare, kao i rizike vezane uz podmićivanje. Izmjenama se također jača neovisnost unutarnjih revizora u društvima u kojima su uspostavljeni nadzorni i revizorski odbori. Umjesto obveze godišnjeg izvještavanja o prijavljenim nepravilnostima, uvedena je obveza obavještavanja Sektora za proračunski nadzor Ministarstva financija o zaprimljenoj prijavi o nepravilnosti u roku od 15 dana od zaprimanja.
Transparentan postupak izbora u državnim tvrtkama
Doneseni su i zakoni o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske te o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), s ciljem transparentnijeg upravljanja državnom imovinom.
Prema Zakonu o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, članska prava države u pravnim osobama od posebnog interesa izvršavat će Vlada, dok će u ostalim trgovačkim društvima to činiti Centar za restrukturiranje i prodaju.
Ključna novost je uvođenje transparentnog postupka izbora članova nadzornih odbora i uprava putem javnih natječaja. Također, uvodi se obveza određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora te raznolikosti u sastavu odbora, posebno prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu.
Hrvatski sabor odbio je prijedlog zaključka Kluba SDP-a kojim bi se Vladu zadužilo da predloži izmjene i dopune zakona radi propisivanja primjene rodnih kvota kod imenovanja uprava i nadzornih odbora u državnom i pretežito državnom vlasništvu.
Država u većinskom vlasništvu ima više od 900 društava, od kojih je preko 800 u nadležnosti županija, gradova i općina, deset u portfelju CERP-a, te 36 poduzeća od posebnog interesa. Iako nisu brojna, ova poduzeća su najznačajnija, s prošlogodišnjim prihodima od 12,2 milijarde eura, što čini oko 84 posto ukupnih prihoda svih pravnih osoba u vlasništvu države, regionalne i lokalne razine vlasti.
