Hrvatski predsjednik Zoran Milanović i bugarski kolega Rumen Radev danas su u Zagrebu održali zajedničke izjave, pri čemu su obojica kritizirala davanje prioriteta Ukrajini u procesu pristupanja Europskoj uniji, dok je fokus bio i na sporu Bugarske i Sjeverne Makedonije.
Ukrajina i proširenje EU: “Drska uvreda” zapadnom Balkanu
Predsjednik Milanović oštro je kritizirao ideju da je Ukrajina najbliže članstvu u EU, nazvavši to “drskom uvredom” prema zemljama poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
“Meni je sve izglednije da je taj cinizam i bezobrazluk određenih europskih struktura nezaustavljiv. Ti ljudi kao da su opsjednuti Ukrajinom i kao da im je to način da ostanu na vlasti. Ukrajina je zemlja u ratu bez jasno definiranog teritorija, koja se nije u stanju sama financirati. Reći da je Ukrajina bliže članstvu u EU nego Crna Gora ili Makedonija je drska uvreda prema tim državama. To je nepošteno i nije ljudski, mi tu zemlju upropaštavamo,” izjavio je Milanović na Pantovčaku.
S njim se složio i bugarski predsjednik Radev, ističući da “ne bi bio dobar signal državama zapadnog Balkana ako se Ukrajini da prioritet zbog geopolitičkih okolnosti, bez ispunjavanja kriterija i reformi potrebnih za članstvo.”
Bugarska i Sjeverna Makedonija: Spor oko Kopenhaških kriterija
Radev je negirao tvrdnje da Sofija blokira put Sjeverne Makedonije prema EU. Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija “sama sebe blokira jer ne želi ispuniti Kopenhaške kriterije za članstvo”, posebno one koji se odnose na diskriminaciju i ljudska prava. Bugarska već tri godine čeka da Skoplje ispuni “jedan jedini uvjet” – uvrštenje bugarske manjine u ustav Sjeverne Makedonije.
“Bugarska pristupa dobronamjerno svom susjedu. Nemamo nikakve dopunske uvjete osim onih koji su dogovoreni. Želimo da se ispuni ono što je dogovoreno,” naglasio je Radev.
Milanović je, iako je priznao da je nekoć bio na strani Skoplja, sada izjavio da je spor “unutarnje pitanje Bugarske i Sjeverne Makedonije”. Dodao je da “država je država i jadna je ako sama misli da ne može funkcionirati izvan Europske unije. A Sjeverna Makedonija nije jadna.”
Život i mimo EU-a te realnost proširenja
Hrvatski predsjednik istaknuo je da se više neće dovoditi u poziciju da “žali” neku zemlju što nije u Uniji, naglasivši da “postoji život i mimo EU”. Kao primjer je naveo rast razmjene između Bugarske i Hrvatske unatoč tome što Bugarska još nema euro.
Milanović je zaključno rekao da je Hrvatska “morala ispuniti više kriterija nego itko” na svom putu u EU. Iako zbog toga nema ljutnje, smatra da je “realnost” da će neke zemlje zapadnog Balkana ući u blok “slabije pripremljene nego Hrvatska”, dok to ne misli za Ukrajinu kojoj “treba pomoći da opstane.”
“To ne govorim da bilo kome napakostim. Nego da pokušavamo razgovarati realno,” pojasnio je Milanović, dodavši da će Ukrajina “ući u EU što god o tome mislio ja ili (premijer Andrej) Plenković,” te da su tu zemlju “raskomadali Rusi, a onda i mi (Europa).”
Sigurnost i eurozona
Posjet bugarskog predsjednika dio je niza susreta Radeva i Milanovića. Dvojica predsjednika ranije su sudjelovala na vrhu “Aqaba procesa” u Sofiji, gdje je fokus bio na sigurnosti u jugoistočnoj Europi, temi koja je bila na dnevnom redu i današnjeg posjeta. Radev je istaknuo da su “Bugarska i Hrvatska potvrdile su se kao važan faktor sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe.”
Radev je također najavio da će Bugarska proučiti iskustva Hrvatske, članice eurozone od 2023., kako bi suzbila potencijalne negativne posljedice za svoje građane s obzirom na to da bi Bugarska s prvim danom iduće godine trebala postati nova članica eurozone.
Tijekom posjeta, Radev će se sastati i s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem. Položit će vijenac kod Spomenika domovini i susresti se s predstavnicima bugarske nacionalne manjine. Drugog dana posjeta, Radev će položiti vijenac u Vukovaru na bugarskom vojnom groblju i odati počast žrtvama Domovinskog rata na Memorijalnom groblju.
