Američki predsjednik Donald Trump najavio je ključne telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, s ciljem zaustavljanja krvoprolića u Ukrajini i rješavanja trgovinskih pitanja. Razgovori su zakazani za ponedjeljak u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu, a Trump se nada “produktivnom danu” koji će dovesti do primirja i okončanja sukoba.
U objavi na svojoj mreži Truth Social, Trump je istaknuo da je glavni predmet razgovora s Putinom “zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno”, uz temu trgovine. Nakon razgovora s Putinom, američki predsjednik planira se čuti i s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim te određenim članicama NATO-a. “Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao izbiti, završiti”, poručio je Trump.
Prethodni diplomatski napori i ruski zahtjevi
Uoči Trumpovih najavljenih razgovora, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim. State Department je priopćio da je Rubio pozdravio nedavnu razmjenu ratnih zarobljenika dogovorenu na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj. Također, Rubio je ponovio Trumpov poziv na trenutno primirje i prekid nasilja u ruskom ratu u Ukrajini.
Ipak, put do mira opterećen je teškim ruskim zahtjevima iznesenima tijekom prvih direktnih pregovora u Istanbulu nakon tri godine. Visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima objavio je da su ruski pregovarači zatražili da se, prije pristanka na prekid vatre, Ukrajina povuče iz svih područja koja Moskva svojata – to uključuje Doneck, Zaporižje, Herson i Luhansk. Rusija, koja većinom kontrolira te regije, traži i međunarodno priznavanje tih pet područja, uključujući Krim (anektiran 2014.), kao sastavnog dijela ruskog teritorija.
Ovaj zahtjev značajno odudara od nacrta mirovnog sporazuma koji je SAD predložio prošli mjesec. Američki prijedlog predviđa “de jure” (zakonsko) priznavanje samo za Krim te “de facto” (činjenično) priznanje za dijelove ostalih regija pod ruskom kontrolom. Moskva nadalje traži da se sve strane odreknu prava na ratnu odštetu, dok Washington insistira na tome da Ukrajina dobije nadoknadu.
Ukrajina i saveznici kritični prema ruskom stavu
Prema ukrajinskom dužnosniku, ruski su pregovarači te zahtjeve iznijeli isključivo verbalno, bez pismenog traga. Kijev i njegovi europski saveznici ocjenjuju da ruska pregovaračka pozicija u Istanbulu pokazuje da Moskva nije ozbiljna u vezi s postizanjem mira. Zbog toga europski saveznici Kijeva pozivaju Trumpa da nametne nove sankcije Rusiji.
Ukrajina i njezini saveznici sastavili su alternativni prijedlog prema kojem bi prvo nastupio prekid vatre, a tek nakon toga bi započeli pregovori o drugim pitanjima. Također, kategorički odbijaju rasprave o teritorijalnim pitanjima do neke kasnije faze mirovnog procesa.
Sve oči bit će uprte u ponedjeljak, kada će se Trumpovim razgovorima testirati mogućnost diplomatskog pomaka u ratu koji i dalje donosi goleme ljudske žrtve i razaranja.
