Povodom obilježavanja 50. obljetnice smrti akademika dr. Vinka Žganca, uspješno je nastavljen dvodnevni znanstveno-stručni skup pod nazivom „Vinko Žganec: život, djelo i suvremeni odjeci“. Ovaj je događaj okupio brojne domaće stručnjake, istraživače i zaljubljenike u kulturnu baštinu Međimurja. Nakon što je prvi dan programa uspješno realiziran u prostorima Riznice Međimurja u Čakovcu, drugi dan skupa preselio se na lokaciju neraskidivo povezanu s imenom i djelom velikog etnomuzikologa. Sudionici su se okupili u novoopremljenom prostoru, a to je Spomen-dom dr. Vinka Žganca u Vratišincu, koji je svečano otvoren 26. siječnja 2026. godine povodom manifestacije Noć muzeja. Za visoku razinu organizacije i koordinacije ovog projekta zaslužni su Institut za etnologiju i folkloristiku, Muzej Međimurja Čakovec, Turistička zajednica područja Mura i gorice te KUU Seljačka sloga Nedelišće, čime je cjelokupna tradicijska kultura ovog kraja ponovno stavljena u primarni fokus javnosti.
Uvodni dio programa bio je posvećen prezentaciji suvremenih interpretacijskih centara i dugogodišnjih manifestacija. Stručna suradnica u Turističkoj zajednici područja Mura i gorice, Marina Matjašić, održala je uvodno izlaganje o samom Spomen-domu u Vratišincu, koji je opremljen uz financijsku pomoć sredstava Hrvatske turističke zajednice. Nakon nje, Rudi Grula predstavio je Interpretacijski centar „Palača međimurske popevke“ u Donjoj Dubravi kao izvrstan primjer očuvanja baštine u suvremenom kontekstu, dok je Jasna Hajdinjak detaljno izlagala o dugogodišnjoj tradiciji i značaju koji ima Smotra međimurske popevke u Nedelišću. Okupljene stručnjake na samom je početku službeno pozdravio i načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, koji je u svom govoru snažno istaknuo važnost očuvanja bogate međimurske kulturne baštine te cjelokupnog nasljeđa koje je iza sebe ostavio Vinko Žganec.
Prezentacija folklornog amaterizma i novi digitalni projekti za mlađe generacije
U nastavku stručnog programa predstavljena su zanimljiva izlaganja posvećena izvornoj folklornoj baštini Međimurja. Predstavnici KUD-a Donja Dubrava govorili su o Smotri međimurskog folklora u Donjoj Dubravi kao ključnoj sastavnici više od pola stoljeća dugog folklornog amaterizma u ovom dijelu Hrvatske. Cijenjena umjetnica i znanstvenica Lidija Bajuk predstavila je stručnu temu pod nazivom „Kolomyjka, kalamajka, čipčardaš“, dok se Bruno Bogdan detaljno osvrnuo na povijesnu zastupljenost Međimurja na folklornim smotrama kroz slikovito izlaganje naslovljeno „Čujte, ljudi, održavala se bo smotra v Zagrebo, kaj je ve, trebalo bi biti i Međimurje zastupljeno“. Ovi prikazi dali su jasan uvid u povijesni kontinuitet očuvanja izvornih napjeva i plesova na sjeveru zemlje.
Poslijepodnevni dio znanstvenog programa otvorila je Mihaela Blagaić Kišiček upečatljivim izlaganjem o raspršenom opusu Vinka Žganca i suvremenim naporima za njegovo objedinjavanje u posve novu, modernu digitalnu cjelinu. U duhu modernih pristupa baštini, Petra Mićanović i Milan Hozmec predstavili su projekt „Korijeni koji povezuju: dijete, baština i zajednica“, dok je Tatjana Pintarić govorila o uspješnom školskom projektu „Florijan i ja“, koji na suvremen i djeci prilagođen način približava povijesnu tematiku mlađim naraštajima. Svi ovi hvalevrijedni projekti dokazuju kako lokalna zajednica, ali i stručna javnost u regiji čije je administrativno središte grad Čakovec, aktivno rade na digitalizaciji i modernoj prezentaciji tradicije. Informacije o zaključcima ovog dvodnevnog skupa bit će trajno dostupne javnosti, a cjelokupni materijali poslužit će kao nezaobilazan izvor znanja za sve buduće etnomuzikološke analize.
