Oporbeni saborski zastupnici upozorili su u utorak na kronične dugove u zdravstvenom sustavu koji predstavljaju ozbiljan rizik za državni proračun. Ovu problematiku dodatno je apostrofirao Državni ured za reviziju u svom izvješću o izvršenju proračuna za 2024. godinu, za koje je izdano uvjetno mišljenje.
“Sustav se puni novcem, a napretka nema”
Tijekom rasprave, Dalibor Paus (IDS) istaknuo je paradoks hrvatskog zdravstva: transferi prema HZZO-u konstantno rastu, ali pacijenti to ne osjete.
„Državna revizija potvrdila je da se u zdravstvo ulaže sve više, a napretka nema. Dugovi bolnica i dalje se saniraju iz proračuna, dok su liste čekanja i dalje preduge”, poručio je Paus.
Još oštrija bila je Anka Mrak Taritaš (GLAS), koja je ustvrdila da revizija pokazuje kako zdravstvo više nije “na umoru”, već je “mrtvac koji se s vremena na vrijeme podgrijava”. Sličnog je mišljenja i Marijana Puljak (Centar), koja je sustav nazvala “crnom rupom” o kojoj će se i u budućnosti voditi iste rasprave.
Strukturni problem ili realnost tržišta?
Boris Lalovac (SDP) naglasio je kako se problem ponavlja ciklički, što dokazuje da više nije riječ o politici, već o dubokom strukturnom problemu.
S druge strane, vladajući brane intervencije države. Miro Totgergeli (HDZ) priznao je izazove s financijskom održivošću, ali ih pripisuje rastu cijena lijekova i opreme.
„To je realnost. Država kontinuirano intervenira kako bi osigurala stabilnost sustava i dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima”, uzvratio je Totgergeli.
Brojke koje zabrinjavaju
Zamjenica glavnog državnog revizora, Nediljka Rogošić, iznijela je konkretne podatke koji ne ostavljaju puno prostora za optimizam:
-
1,9 milijardi eura: Ukupne obveze zdravstvenog sustava (podatak iz rujna 2025.).
-
900 milijuna eura: Iznos koji se odnosi direktno na obveze prema HZZO-u.
-
1,8 milijardi eura: Vrijednost sudskih sporova koji predstavljaju dodatni fiskalni rizik.
Osim zdravstva, kao potencijalni rizici istaknuti su inkluzivni dodatak te troškovi arbitražnog postupka Ina-MOL, za koji je u 2025. planiran rashod od čak 241 milijun eura.
Stabilnost unatoč uvjetnom mišljenju
Iako je revizija utvrdila nepravilnosti vezane uz prijenos sredstava i zaduživanja, istaknuto je kako je stopa provedenih naloga revizije u Hrvatskoj (između 60 i 70 %) visoka u odnosu na druge zemlje.
Josip Borić (HDZ) zaključio je raspravu tvrdnjom da su javne financije u 2024. ostale stabilne i pod kontrolom. „Nije bilo improvizacije niti populizma, već čista odgovornost prema građanima”, poručio je, dok su i vladajući i oporba na kraju uputili pohvale samom radu Državnog ureda za reviziju na detaljnom izvještavanju.
