Bivši premijer Ivo Sanader i čelnik MOL-a Zsolt Hernadi, pravomoćno osuđeni za korupciju u aferi INA-MOL, pokrenuli su postupak pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP). Hrvatska se o tužbi mora očitovati do sredine siječnja 2026. godine, potvrdila je Hini predstavnica RH pred ESLJP-om, Štefica Stažnik.
Ovaj potez otvara novo poglavlje u jednom od najznačajnijih korupcijskih slučajeva u hrvatskoj povijesti. Pred sudom u Strasbourgu Sanader i Hernadi tvrde da im je tijekom suđenja povrijeđeno pravo na pravično suđenje i jednakost oružja, a navode i da nisu mogli iznijeti adekvatnu obranu. U konačnici, traže da sud utvrdi je li došlo do povrede zajamčenih ljudskih prava i sloboda, a u središtu njihove argumentacije su vjerodostojnost ključnog svjedoka i medijski pritisak.
Ključno svjedočenje i problematične izjave političara
Vrhovni sud potvrdio je krajem 2021. prvostupanjsku presudu kojom je Sanader osuđen na šest, a nedostupni Hernadi na dvije godine zatvora. Sud je utvrdio da je Sanader 2008. godine dogovorio primanje mita od 10 milijuna eura od Hernadija kako bi mađarski MOL stekao kontrolu nad INA-om. Ključni dokaz protiv njih bio je iskaz poduzetnika Roberta Ježića, koji je ustvrdio da ga je Sanader angažirao za preuzimanje mita preko njegove švicarske tvrtke.
Upravo na Ježića sada se fokusiraju Sanader i Hernadi pred ESLJP-om, ističući da je sud odbijao njihove prijedloge za dokazima koji bi doveli u pitanje njegovu vjerodostojnost.
Osim toga, Sanader u svojoj tužbi ističe da mu je pravo na pošteno suđenje narušeno i zbog javnih izjava ministara, saborskih zastupnika i objava na vladinim stranicama koje su prejudicirale ishod suđenja. Ovaj argument ima težinu, s obzirom na to da je Hrvatska već gubila slične slučajeve u Strasbourgu. Najpoznatiji primjer je onaj Roberta Peše, koji je tužio državu zbog kršenja presumpcije nevinosti i na koncu je oslobođen optužbi.
Zastara i daljnji arbitražni postupci
Hernadi u svojoj tužbi navodi i da je nezakonito osuđen jer je kazneno djelo za koje se tereti, prema hrvatskom pravu, već bilo zastarjelo.
Osim ovog kaznenog postupka, afera INA-MOL dovela je do niza međunarodnih arbitražnih sporova. Hrvatska je dosad izgubila dvije arbitraže, a još dva postupka koja je MOL pokrenuo 2022. i 2024. godine su u tijeku. Odluka ESLJP-a mogla bi imati značajan utjecaj na te arbitraže, posebno ako se utvrdi da su hrvatski sudovi u kaznenom postupku protiv Sanadera i Hernadija počinili pogreške.
Sanader je nakon odsluženja dvije trećine kazne ljetos pušten na uvjetnu slobodu, no pravna bitka oko njegove krivnje i ispravnosti sudskog procesa nastavlja se pred europskim institucijama. Hoće li ESLJP prihvatiti argumente tužitelja ili će potvrditi odluke hrvatskih sudova, saznat ćemo nakon što Hrvatska dostavi svoje očitovanje.
