U turskom Istanbulu planirani su novi krug izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine, prvih od ožujka 2022. godine. Međutim, najave da ruski i ukrajinski predsjednici, Vladimir Putin i Volodimir Zelenskij, neće osobno prisustvovati, kao i komentari s američke strane, umanjili su ionako niska očekivanja od mogućeg napretka prema miru.
Ruski predsjednik Putin odbio je osobni susret sa Zelenskim u Turskoj te je umjesto toga poslao nižu delegaciju. Ukrajinski predsjednik Zelenskij također je najavio da neće ići u Istanbul, već je svom timu naložio pregovore o prekidu vatre.
Dodatno je nade u značajniji proboj umanjio američki predsjednik Donald Trump, koji je u četvrtak izjavio da neće biti pomaka u mirovnim naporima bez sastanka između njega i Putina. Ovaj je stav kasnije ponovio i američki državni tajnik Marco Rubio, koji je iz Antalyje poručio kako Washington “nema velika očekivanja” od pregovora u Istanbulu. Rubio je najavio da će u petak otputovati u Istanbul na sastanak s turskim ministrom vanjskih poslova i ukrajinskom delegacijom.
Predsjednik Zelenskij nije krio nezadovoljstvo ruskom odlukom da pošalje, kako je rekao, “dekorativnu” postavu umjesto visoke delegacije predvođene Putinom. Smatra da to pokazuje nedostatak ozbiljnih namjera ruskog čelnika glede prekida rata. “Ne možemo trčati po svijetu tražeći Putina”, rekao je Zelenskij te dodao kako osjeća nepoštovanje sa strane Rusije – “Nema vremena za sastanak, nema dnevnog reda, nema delegacije na visokoj razini – ovo je osobno nepoštovanje. Prema Erdoganu, prema Trumpu,” izjavio je Zelenskij.
Rusija s druge strane, pregovore smatra nastavkom onih prekinutih u ožujku 2022. godine. Predsjednikov savjetnik Vladimir Medinski, koji predvodi rusko izaslanstvo (u kojem su i zamjenik ministra obrane, zamjenik ministra vanjskih poslova te šef vojne obavještajne službe), potvrdio je da Rusija nove pregovore vidi kao put ka postizanju dugoročnog mira “uklanjanjem osnovnih uzroka sukoba”.
Glavni jaz između dviju strana ostaje velik. Ukrajina podržava trenutačno i bezuvjetno 30-dnevno primirje, no Rusija, koja trenutno ima prednost na bojnom polju i kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija, želi prvo pokrenuti razgovore o detaljima takvog primirja. Ruski zahtjevi, temeljeni na situaciji na terenu, i dalje uključuju ustupanje teritorija, odustajanje Kijeva od ambicija članstva u NATO-u i status neutralne zemlje. Ukrajina te uvjete odbacuje kao ravnopravne kapitulaciji i traži čvrsta jamstva za svoju buduću sigurnost od svjetskih sila, prvenstveno Sjedinjenih Država.
Iako i Trump i Putin mjesecima izražavaju spremnost na međusobni susret, datum još nije određen, a Trump je u posljednje vrijeme izražavao sumnje da ga Putin možda “zavlači”. Američka strana jasno poručuje da bez tog najvišeg nivoa razgovora, proboj u pregovorima o miru u Ukrajini nije vjerojatan.
Dok se čeka stvarni početak pregovora u Istanbulu, atmosfera je obilježena niskim očekivanjima i jasnim naznakama dubokog nepovjerenja između zaraćenih strana.
