NASA-in rover Perseverance poslao je novu seriju fotografija s Crvenog planeta, a najnovija panorama visoke rezolucije izaziva divljenje ne samo kod znanstvenika, već i kod laika. Na snimci se vide “plutajuće stijene”, pješčane dine i krajolici koji se protežu desecima kilometara u daljinu, a sve to pod nevjerojatno čistim i plavim marsovskim nebom.
Tim zadužen za Perseverancea iskoristio je rijetke, vedre uvjete na Marsu kako bi snimio jednu od najdetaljnijih panorama svoje misije. Mozaik je sastavljen od 96 fotografija nastalih na lokaciji nazvanoj “Falbreen”, a na njemu se jasno vide neobične stijene, jasna granica između dviju geoloških jedinica te brda udaljena čak 65 kilometara.
Zanimljivo je da poboljšana verzija fotografije prikazuje nebo kao zapanjujuće plavo, dok je na originalnoj, prirodnoj snimci, ono crvenkasto. Ova vizualna poslastica predstavlja tek djelić onoga što nas čeka u budućnosti, naglasio je Sean Duffy, vršitelj dužnosti NASA-inog administratora.
“Naša odvažna misija slanja ljudi natrag na Mjesec tek je početak. Zapanjujuće slike poput ove s Falbreena, koje je snimio naš rover Perseverance, samo su naznaka onoga čemu ćemo uskoro svjedočiti vlastitim očima. NASA-ine misije, počevši s programom Artemis, guraju nas prema konačnom cilju – slanju ljudi na Mars. NASA je sve odvažnija i jača,” rekao je Duffy.
Zavirivanje u marsovsku prošlost
Fotografije je snimio instrument Mastcam-Z 26. svibnja 2025., na 1.516. sol (marsovski dan) misije. Perseverance je sletio u krater Jezero u veljači 2021. godine, a krajem prošle godine stigao je do samog ruba kratera.
This view of Mars is worth a minute of your day.
Not typically known for blue skies, Mars gets a stylized twist in this enhanced-color panorama in order to bring out subtle differences in the Martian terrain.
The real skies? Reddish.
The view? Worth it. https://t.co/HUd1HeoRd1 pic.twitter.com/akvnAa65G8— NASA 360 (@NASA360) August 9, 2025
Jim Bell, glavni istraživač Mastcam-Z instrumenta, ističe važnost uvjeta za snimanje: “Relativno nebo bez prašine omogućilo nam je jasan pogled na okolni teren. U ovom mozaiku smo pojačali kontrast boja, što je naglasilo razlike u terenu i nebu.”
Znanstvenicima je posebno zanimljiva velika stijena koja, čini se, leži na pješčanoj dini. Takve se stijene nazivaju “plutajuće stijene” jer su vjerojatno nastale na drugom mjestu, a na svoju sadašnju lokaciju stigle su klizištem, vodom ili vjetrom. Znanstveni tim sumnja da je ova stijena tu stigla prije nego što se formirala pješčana dina.
Još jedan važan detalj na fotografiji je svijetla, kružna mrlja – 43. abrazija koju je rover napravio od slijetanja. Riječ je o plitkom uređenom krugu, napravljenom bušilicom, koji znanstvenicima omogućuje da vide što se krije ispod prašnjave, istrošene površine stijene prije nego što odluče uzeti uzorak za pohranu u titanske cjevčice.
Stara i nova geologija na dohvat ruke
Perseverance je ovu abraziju napravio kako bi proučio Falbreen, područje za koje se vjeruje da je jedno od najstarijih koje je rover istraživao, možda čak i starije od samog kratera Jezero. U gornjem dijelu mozaika jasno se vidi prijelaz s tamnijih na svjetlije stijene, što označava granicu između dviju geoloških cjelina. Svjetlije stijene, bliže roveru, bogate su mineralom olivin, dok se smatra da su tamnije, udaljenije stijene mnogo starije i da sadrže glinu.
Ova misija ne samo da pruža nevjerojatne vizualne podatke već i produbljuje naše razumijevanje geološke povijesti Marsa, otvarajući nove uvide u uvjete koji su nekada vladali na Crvenom planetu. Svaki novi korak i svaka nova slika donose nas korak bliže spoznaji je li Mars ikada bio dom životu.
