Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) uputio je službeni poziv svim korisnicima doplatka za djecu da najkasnije do 1. ožujka 2026. godine podnesu zahtjeve za nastavak ostvarivanja prava. Redovito podnošenje zahtjeva u ovom zakonskom roku ključno je za nesmetan nastavak isplate, jer se o pravu za tekuću godinu odlučuje na temelju novih podataka o prihodima kućanstva. Zahtjevi podneseni nakon ovog datuma rezultirat će priznavanjem prava tek od dana podnošenja, čime se gubi pravo na isplatu za ranije mjesece.
Novi dohodovni cenzus i svote doplatka
Glavni uvjet za ostvarivanje prava je da mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj godini ne prelazi iznos od 618,02 eura. Sama svota doplatka varira ovisno o pet cenzusnih grupa u koje se kućanstvo razvrstava, a iznosi su propisani u rasponu od 30,90 do 61,80 eura po djetetu. Važno je napomenuti da se pravo na doplatak za djecu poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja ostvaruje bez obzira na visinu dohotka. Kućanstvo u ovom smislu čine svi članovi obitelji koji zajedno žive, privređuju i troše ostvarena sredstva, bez obzira na točan stupanj srodstva.
Postupak podnošenja zahtjeva i potrebna dokumentacija
Korisnicima su na raspolaganju brojni kanali za predaju dokumentacije, od fizičkog dolaska u područne službe HZMO-a i mirovinske informativne centre u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, do predaje u poštanskim uredima diljem države. Za one koji preferiraju digitalni put, zahtjev se može podnijeti putem sustava e-Građani koristeći e-Usluge HZMO-a. Ako su članovi kućanstva ostvarili mirovinu ili dohodak u inozemstvu, uz zahtjev je obavezno priložiti dokaze o tim primanjima u neto iznosu za proteklu godinu kako bi se ispravno utvrdio cenzus.
Posebni uvjeti i prekogranične situacije
Pravo na doplatak vezano je uz hrvatsko državljanstvo ili status stranca sa stalnim boravkom, uz uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj od najmanje tri godine. Iznimka su azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom koji ostvaruju pravo bez obzira na duljinu prebivališta. Specifičnost postoji i za radnike u drugim državama članicama EU-a, EGP-a ili Švicarske, koji zahtjev obavezno moraju podnijeti i u Hrvatskoj. Iz HZMO-a napominju da se razmjena podataka s drugim državama o (ne)primanju doplatka obavlja službenim putem, pa korisnici ne trebaju tražiti posebne potvrde za tu svrhu.
