Politička kriza oko popunjavanja Ustavnog suda Republike Hrvatske doživjela je novu eskalaciju na sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Oporbeni zastupnici iz redova SDP-a i Možemo! napustili su sjednicu, protiveći se namjeri vladajuće većine da se izbor troje ustavnih sudaca veže uz izbor čelne osobe Vrhovnog suda. Unatoč odlasku oporbe, preostali članovi Odbora izglasali su listu kandidata koja će se sljedeći tjedan naći pred zastupnicima na plenarnoj sjednici. Na listi su Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec.
Kandidati i pozicija parlamentarne većine
Premijer Andrej Plenković, komentirajući situaciju s Cipra, istaknuo je kako je parlamentarna većina predložila stručne i neovisne kandidate. Na izglasanoj listi nalaze se sudac Željko Pajalić, odvjetnik Mladen Sučević te dosadašnji sudac Goran Selanec, kojeg je preferirala oporba. Plenković tvrdi kako je HDZ pokazao konstruktivnost prihvaćanjem Selanca, ali inzistira na “paketu” koji uključuje i rješenje za Vrhovni sud. Prema premijerovim riječima, odgovornost za potencijalnu blokadu institucija sada leži isključivo na oporbi.
Oporbeni zahtjevi: Protiv ucjena i političke trgovine
Lijeva oporba, predvođena Sinišom Hajdašem Dončićem i Sandrom Benčić, kategorički odbija spajanje izbora ustavnih sudaca s imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda. Potpredsjednik Odbora Saša Đujić ocijenio je takav pristup protuustavnim, naglašavajući da se radi o dva potpuno odvojena procesa. Oporba optužuje vladajuće za pokušaj političke trgovine i ultimatume, poručujući kako neće pristati na ucjene. Sandra Benčić izrazila je sumnju da premijer zapravo želi poništiti natječaj, što bi dodatno produljilo krizu ustavnog poretka.
Ustavni sud u krnjem sastavu
Kriza je postala kritična u nedjelju, 12. travnja 2026., kada je istekao produljeni šestomjesečni mandat bivšem predsjedniku Miroslavu Šeparoviću te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu. Budući da Sabor nije na vrijeme izabrao zamjene, Ustavni sud trenutno radi u krnjem sastavu sa svega deset sudaca. Ovakvo stanje otežava donošenje ključnih odluka za koje je potrebna kvalificirana većina, što izravno utječe na stabilnost pravnog poretka i zaštitu ljudskih prava građana.
Proceduralni zastoj i neizvjesna budućnost
Iako je Odbor utvrdio listu, za izbor ustavnih sudaca u Saboru je potrebna dvotrećinska većina (101 glas), što znači da dogovor između vladajućih i oporbe nije samo poželjan, već i nužan. Bez glasova lijevog bloka, kandidati Pajalić, Sučević i Selanec ne mogu biti potvrđeni. Sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici pokazat će hoće li doći do popuštanja u stavovima ili će Hrvatska ući u razdoblje duboke institucionalne nestabilnosti u kojoj bi rad najvišeg sudskog tijela u državi mogao biti potpuno paraliziran.
