USKOK je zbog velikog interesa javnosti objavio detalje vještačenja zaštite okoliša za industrijski kompleks u Gospiću, na lokaciji u Bilajskoj ulici 50, koja je povezana s velikom aferom Šincek i sumnjama u nezakonito gospodarenje otpadom.
Prema nalazu i dopuni vještačenja koje je izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu po nalogu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), na lokaciji se nalazi velika količina miješanog tehnogenog otpada, a utvrđeno je i onečišćenje podzemnih voda spojevima poznatim kao PFAS ili “vječne kemikalije”.
Kazneni postupak i dalje je nejavan, a istraga se vodi protiv većeg broja osoba zbog sumnje da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva.
Na lokaciji gotovo 37 tisuća tona otpada
Osnovnim nalazom vještaka utvrđeno je da se na području industrijskog kompleksa u Gospiću nalazi oko 37.000 tona miješanog otpada. Riječ je o različitim vrstama otpada, među kojima su ostaci obrade električne i elektroničke opreme, medicinski otpad, plastika, građevinski i mineralni materijali.
Na više katastarskih čestica u k.o. Divoselo pronađene su velike količine glomaznog, kabastog i ambalažnog otpada, otpadne gume, usitnjena plastika pomiješana sa zemljom, kao i takozvane “crne hrpe” sitnozrnatog otpada sive i crne boje koje su bile odložene izravno na nezaštićeno tlo.
Vještaci su utvrdili da se otpad nalazi unutar sloja umjetno izmijenjenog tla debljine četiri do pet metara te da dolazi u izravan kontakt s oborinskim vodama koje mogu prenositi onečišćujuće tvari prema podzemlju.
Opasni otpad i teško onečišćeno tlo
Analizom reprezentativnih uzoraka otpada utvrđeno je opasno svojstvo HP14 – ekotoksičnost, a u jednom uzorku granična vrijednost bila je premašena približno deset puta.
Posebno zabrinjavaju rezultati analiza tla. Na lokaciji su pronađene izrazito povišene koncentracije pojedinih metala. Koncentracija bakra dosezala je čak 9946 miligrama po kilogramu, što je približno stotinu puta više od maksimalno dopuštene vrijednosti za poljoprivredno tlo.
Izmjerene vrijednosti olova dosezale su 1051 miligram po kilogramu, dok je antimona bilo čak 317 miligrama po kilogramu, iako je njegova prirodna vrijednost u tlu manja od jednog miligrama.
Vještaci navode da je uklanjanje biljnog pokrova na oko 17.796 četvornih metara, zajedno s kemijskim opterećenjem tla, dovelo do degradacije i nepovratnog uništenja staništa na dijelu lokacije.
Pronađene PFAS “vječne kemikalije” u podzemnim vodama
Najvažniji novi podatak iz dopune vještačenja odnosi se na pronalazak PFAS spojeva, poznatih kao “vječne kemikalije”, u podzemnim vodama ispod lokacije.
Analizom je utvrđeno da u uzvodnom referentnom piezometru nisu pronađeni PFAS spojevi iznad granice detekcije, dok su u dva nizvodna piezometra pronađene njihove povećane koncentracije.
Najveća vrijednost izmjerena je u piezometru B-1, odnosno na mjestu označenom kao Trag K, gdje je ukupna koncentracija PFAS spojeva iznosila 200,5 nanograma po litri.
Ta vrijednost dvostruko je veća od parametarske vrijednosti od 100 nanograma po litri koja se prema europskim i hrvatskim propisima koristi kao kriterij za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji.
U drugom nizvodnom piezometru izmjereno je 7,1 nanogram po litri, dok je u uzvodnom piezometru vrijednost bila manja od 1,5 nanograma po litri.
Među pronađenim spojevima dominirali su kratkolančani PFAS spojevi, poput PFBS-a, PFBA-a, PFPeA-a i PFHxA-a, koji su posebno pokretljivi i mogu se širiti kroz pukotinske vodonosnike.
Vještaci: Odlagalište je vrlo vjerojatan izvor onečišćenja
Prema zaključku stručnjaka, prostorni raspored onečišćenja ključan je dokaz za povezivanje otpada s pronađenim PFAS spojevima.
Naime, onečišćenje nije pronađeno u vodi uzvodno od lokacije, već isključivo nizvodno od ilegalnog odlagališta otpada, na području gdje postoji izražen pukotinski sustav kroz koji se podzemne vode i otopljene tvari lakše kreću.
“Predmetno odlagalište predstavlja vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik”, naveli su vještaci u dopuni nalaza.
Dodaju kako rezultati potvrđuju zaključak da ilegalno odlaganje otpada u Gospiću uzrokuje stvarni lokalni utjecaj na podzemne vode.
Onečišćenje je lokalno, ali dugotrajno
Vještaci procjenjuju da je utjecaj onečišćenja zasad lokalnog karaktera, prvenstveno nizvodno od lokacije, ali upozoravaju kako bez uklanjanja otpada postoji velika mogućnost daljnjeg širenja.
Posebno se ističe opasnost od dugotrajnog prisustva PFAS spojeva, koji se vrlo teško razgrađuju i mogu ostati u okolišu desetljećima.
Ako se otpad ne ukloni, postoji realna mogućnost daljnjeg širenja metala, metaloida, mikroplastike i drugih onečišćujućih tvari kroz tlo i podzemne vode.
Potpuni oporavak okoliša moguć je tek nakon uklanjanja izvora onečišćenja, odnosno provedbe cjelovite sanacije i dugotrajnog monitoringa.
Nema dokaza da je zagađena voda za piće
Iako su pronađeni PFAS spojevi u podzemnim vodama neposredno uz lokaciju, vještaci naglašavaju kako nema dokaza da su stanovnici bili izloženi tim tvarima putem javnog vodovoda.
Podzemne vode s predmetne lokacije ne koriste se za javnu vodoopskrbu, a najbliža crpilišta nisu hidrogeološki povezana s područjem odlagališta.
Za većinu drugih analiziranih tvari, uključujući velik broj teških metala, PCB, BTEX i klorirana otapala, nisu pronađena prekoračenja propisanih vrijednosti.
Afera Šincek: istraga zbog ilegalnog odlaganja otpada
Ovaj slučaj dio je šire afere Šincek, u kojoj USKOK istražuje sumnje da je organizirana skupina nezakonito uvozila i odlagala različite vrste otpada iz Hrvatske, Slovenije i Italije.
Među osumnjičenima se nalaze varaždinski poduzetnik Josip Šincek i njegova supruga Monika Šincek.
Istražitelji sumnjaju da je otpad završavao na više lokacija, među kojima su Varaždin, Gospić i Benkovac, a istraga je kasnije proširena i na područje Senja.
Objavljeni nalaz Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavlja jedan od ključnih dokaza u nastavku istrage, jer potvrđuje postojanje velikog ilegalnog odlagališta i stvarnog utjecaja otpada na okoliš.