Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježen primjetan pad zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći, pri čemu je broj zahtjeva za primarnu pomoć pao za 13 posto, a za sekundarnu za 11 posto. Državna tajnica Fadila Bahović istaknula je u Saboru kako je glavni razlog ovakvog trenda prenizak imovinski cenzus, koji trenutno iznosi 441 euro po članu kućanstva. Budući da je taj iznos postao nerealan u odnosu na troškove života, Ministarstvo planira izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se cenzus povećao i omogućio pristup pravdi širem krugu građana.
Unatoč padu broja zahtjeva, financijska sredstva za ovaj sustav kontinuirano rastu, pa je u 2024. godini iz proračuna isplaćeno 999 tisuća eura, što je trostruko više nego 2018. godine. Građani su pomoć najčešće tražili u područjima obiteljskog i radnog prava te socijalne skrbi. Sustav je teritorijalno dobro pokriven kroz županijske urede, no udruge koje pružaju ovakvu pomoć još uvijek ne djeluju u Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što ostaje jedan od izazova za buduće razdoblje.
Oporbeni zastupnici pozdravili su povećanje proračuna, ali su upozorili na nužnost proširenja pomoći na žrtve obiteljskog nasilja te na potrebu za boljom informiranošću građana. Dok vladajući sustav ocjenjuju stabilnim, uz naglasak na daljnju digitalizaciju i skraćivanje vremena odlučivanja, oporba drži da je institut besplatne pravne pomoći mnogima i dalje nepoznat ili nedostupan upravo zbog strogih imovinskih kriterija i nedovoljno razvijene mreže usluga u svim dijelovima zemlje.
