Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske i jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini, preminula je u Beogradu u 96. godini života. Plavšić je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu priznala krivnju za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi te je 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora.
Plavšić je bila jedina žena koja je pred Haškim tribunalom osuđena za ratne zločine. Tribunal je utvrdio njezinu odgovornost za sudjelovanje u progonu Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 općina Bosne i Hercegovine.
Od sveučilišne profesorice do vrha političkog vodstva
Biljana Plavšić rođena je 7. srpnja 1930. u Tuzli, a odrasla je u Sarajevu. Prije ulaska u politiku bila je sveučilišna profesorica biologije. Diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je stekla i doktorat iz botanike, a specijalizirala se u Sjedinjenim Američkim Državama kao Fulbrightova stipendistica.
U politički život uključila se početkom 1990-ih kao članica Srpske demokratske stranke (SDS). Bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a tijekom rata postala je jedna od vodećih političkih figura bosanskih Srba, uz Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika.
Od 1996. do 1998. obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske, a 1997. osnovala je Srpski narodni savez.
Pred Haškim tribunalom priznala krivnju
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju optužnicu protiv Plavšić podigao je 2000. godine. Teretila ju je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Plavšić se u siječnju 2001. dobrovoljno predala Tribunalu.
U listopadu 2002. promijenila je raniji iskaz i priznala krivnju za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kao zločin protiv čovječnosti. Tužiteljstvo je nakon priznanja odustalo od preostalih točaka optužnice, među kojima je bila i optužba za genocid.
Haški tribunal ju je 27. veljače 2003. osudio na 11 godina zatvora. U presudi je navedeno da se radi o sudjelovanju u zločinu iznimne težine, uzimajući u obzir patnju tisuća žrtava.
Iz zatvora puštena 2009. godine
Plavšić je kaznu služila u Švedskoj. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, odobreno joj je prijevremeno puštanje na slobodu. Odluka je stupila na snagu 27. listopada 2009. godine.
Nakon izlaska iz zatvora povukla se iz aktivne politike i živjela u Beogradu.
Njezina politička uloga tijekom rata, kao i kasniji sudski postupak pred Haškim tribunalom, ostaju dio složene i bolne povijesti rata u Bosni i Hercegovini. Presudom Haškog tribunala pravomoćno je utvrđena njezina kaznena odgovornost za progone nesrpskog stanovništva, dok je priznanje krivnje bilo temelj za izricanje zatvorske kazne od 11 godina.
