U Vinkovcima je u petak obilježena 214. obljetnica rođenja hrvatskog bana, Vinkovčanina Josipa Šokčevića, čija je najveća zasluga uvođenje hrvatskog jezika, bitnog čimbenika identiteta Hrvata, u školstvo, odnosno u javne službe.
U organizaciji Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci, vijenci su položeni, a svijeća upaljene na banov grob u kapelici sv. Marije Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju te podno spomenika bana Šokčevića u središtu grada.
„Najveća zasluga bana Josipa Šokčevića je uvođenje hrvatskog jezika u školstvo, odnosno u javne službe. Tako je hrvatski jezik, možda i najbitniji dio našeg identiteta, postao ravnopravan njemačkom i mađarskom, što je ipak značilo da se Hrvate tada priznavalo kao donekle ravnopravan narod”, kazao je predsjednik Društva “Hrvatski sokol” Vinkovci, Tihomir Marojević.
Podsjetio je kako je odlukom cara Franje Josipa 1858. Josip Šokčević na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera imenovan za zamjenika teško bolesnoga bana Josipa Jelačića, a hrvatskim banom je postao 1860. godine.
Kao vojni zapovjednik izradio je “plan upada u Bosnu radi oslobađanja naroda od Turaka”, a od cara je tražio da ukine Vojvodinu Srpsku da bi ju vratio pod upravu Zemaljske vlade u Zagrebu.
Za vrijeme svoga banovanja inzistirao je na cjelovitosti Hrvatske, a podržao je i uvođenje hrvatskog jezika u državni, institucionalni i javni život.
Među zaslugama je bana Šokčevića i osnivanje Stola sedmorice, čime je hrvatsko sudstvo postalo posve neovisno o ugarskom. Za njegova banovanja donesena je i odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te je predloženo osnivanje sveučilišta u Zagrebu.
Izglasan je Kazališni zakon, održana Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska gospodarska izložba, a osnovana je i Ratarsko-šumarska škola u Križevcima.
Obilježavanju 214. obljetnice rođenja bana Šokčevića nazočan je bio i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.
“U onom vremenu učinio je puno toga, kako za hrvatsku poljoprivredu i šumarstvo, tako i za željeznicu. Mi danas govorimo o tim problemima, ban je baš zato primjer vizionara koji je prije toliko godina znao što je bitno za naš kraj i Hrvatsku. Hvala mu! Meni će biti inspiracija u donošenju odluka, a vjerujem i drugima”, poručio je gradonačelnik Bosančić.
ban Šokčević zaslužan za poticanje gospodarskog života Hrvatske
Kao hrvatski ban Šokčević je zaslužan za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove – Zagreb, Rijeku, Karlovac, Osijek, Vukovar i Zemun. U njegovom mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga, a uz njegovu izdašnu pomoć u Zagrebu je 1864. organizirana Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba.
Josip Šokčević rođen je u Vinkovci, 7. ožujka 1811. godine. Sve do 1867. ban i podmaršal Šokčević vjerno je služio caru i bečkom dvoru kada su se njegove ideje o budućnosti Hrvatske razišle s odlukom cara Franje Josipa da Habsburšku Monarhiju podijeli na dva dijela – austrijski i mađarski – bez Hrvatske kao trećeg partnera, te je zatražio da ga se razriješi banske dužnosti.
Ostatak života proveo je uglavnom u Beču gdje je umro 16. studenoga 1896. i pokopan. Njegovi posmrtni ostaci, na inicijativu Društva “Hrvatski sokol” Vinkovci preneseni su 2002. godine u rodne Vinkovce i nalaze se u grobnoj kapelici sv. Marije Magdalene.
