U stotoj godini života preminuo je Raif Dizdarević, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ i dugogodišnji savezno sekretar za vanjske poslove bivše države. Vijest o odlasku jedne od ključnih figura jugoslavenske i bosanskohercegovačke političke scene potvrdio je i javno objavio povjesničar Husnija Kamberović. Njegovom smrću završava jedno dugo i dinamično povijesno poglavlje obilježeno djelovanjem u samom vrhu nekadašnje savezne administracije i diplomacije.
Od partizanskog pokreta do vrha jugoslavenske diplomacije
Rođen 9. prosinca 1926. godine u Fojnici, Raif Dizdarević svoj je put započeo u Narodnooslobodilačkoj borbi kojoj se pridružio 1943. godine, dok je član KPJ postao nakon završetka Drugog svjetskog rata. Nakon početnih angažmana u sigurnosnim službama, pedesetih godina prošlog stoljeća prelazi u diplomatske vode te gradi zavidnu međunarodnu karijeru službujući u veleposlanstvima u Bugarskoj, Sovjetskom Savezu i Čehoslovačkoj, da bi kasnije postao pomoćnik saveznog sekretara za vanjske poslove.
Ključne državničke funkcije i kasniji memoarski rad
Tijekom bogate političke karijere obnašao je najviše dužnosti u državi, djelujući kao predsjednik Predsjedništva SR BiH, predsjednik Skupštine SFRJ te šef jugoslavenske diplomacije od 1984. do 1987. godine. Na samom zalasku osamdesetih godina преuzeo je dužnost predsjednika Predsjedništva SFRJ u iznimno osjetljivom političkom razdoblju. Nakon povlačenja iz aktivnog političkog života živio je u Sarajevu gdje je kroz opsežna publicistička i memoarska djela, poput knjige Od smrti Tita do smrti Jugoslavije, analizirao ključne događaje koji su obilježili noviju povijest ovih prostora.

