Hrvatska književnica, novinarka i kolumnistica Vedrana Rudan preminula je u 77. godini života nakon duge i teške borbe s karcinomom. Vijest o njezinoj smrti objavljena je jutros na službenom Facebook profilu, uz kratku poruku koja je posebno snažno odjeknula među njezinim čitateljima:
„Vedrana je otišla na područje bez signala.“
Upravo je taj izraz Rudan ranije sama koristila govoreći o smrti.
„Neka moju smrt shvate kao odlazak na područje bez signala“
Tijekom gostovanja u emisiji „Nedjeljom u 2“, Vedrana Rudan otvoreno je govorila o svojoj bolesti i činjenici da se suočava sa smrću.
„Vi hoćete da ja plačem u ovoj emisiji jer ja umirem. Želim reći da ima jako puno ljudi koji me vole i da ja volim njih. I da sam besmrtna i neka moju smrt shvate kao odlazak na područje bez signala“, rekla je tada Rudan.
U svibnju 2024. godine javno je objavila da boluje od karcinoma žučnih kanalića. O bolesti je govorila na sebi svojstven način – otvoreno, bez uljepšavanja i bez skrivanja težine situacije.
Književnica britkog i beskompromisnog stila
Vedrana Rudan, rođena u Opatiji 29. listopada 1949., bila je hrvatska književnica, novinarka i društvena kritičarka.
Diplomirala je hrvatski i njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Tijekom života radila je različite poslove – bila je učiteljica, turistički vodič, prodavala sladoled, a potom se posvetila novinarstvu te radila za niz hrvatskih medija.
Objavila je 17 knjiga, među kojima romane, zbirke tekstova i autobiografiju. Njezina su djela prevođena na engleski, mađarski, slovenski, poljski, francuski, talijanski, ruski i makedonski jezik.
Među njezinim najpoznatijim djelima su „Uho, grlo, nož“ (2002.), njezin debitantski roman kojim je snažno privukla pozornost javnosti, „Ljubav na posljednji pogled“ (2003.), „Crnci u Firenci“ (2006.), „Dabogda te majka rodila“ (2010.) i „Doživotna robija“ (2016.).
Njezine knjige igrane na pozornicama diljem Europe
Prema njezinim djelima nastale su kazališne predstave koje su izvođene u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Monici i Budimpešti.
Rudan je tijekom karijere postala prepoznatljiva i izvan Hrvatske. Njezine knjige i priče objavljivane su i u inozemstvu, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države.
Široj javnosti bila je poznata kao beskompromisna, britka i izravna komentatorica društvenih pojava i događaja. Nije se libila govoriti o temama o kojima su mnogi šutjeli, a svojim je stilom često izazivala snažne reakcije.
Vedrana Rudan tako je tijekom desetljeća izgradila prepoznatljiv javni i književni izraz, ostavivši dubok trag u hrvatskoj književnosti, novinarstvu i javnom prostoru.
Otišla je na područje bez signala – izrazom koji je sama odabrala za trenutak kada će jednom morati otići.