Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, Nikola Grmoja, priopćio je da će sa sjednice Odbora, sazvanog za ponedjeljak, uputiti službeni poziv glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću. Razlog poziva je opravdana sumnja da je prekršen tzv. Lex AP u slučaju smjene i uhićenja bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića.
Grmoja tvrdi kako postoji sumnja da su službene osobe iz DORH-a, MUP-a ili obiju institucija, neovlašteno dojavljivale premijeru Andreju Plenkoviću da se sprema Mikulićevo uhićenje.
“Ako je točno da je premijer imao informaciju prije provedbe akcije, radi se o ozbiljnom kršenju Lex-AP-a i o iznimno teškom pogodovanju izvršnoj vlasti kroz curenje podataka iz institucija koje moraju biti neovisne i zakonom zaštićene,” napisao je Grmoja.
Grmoja smatra da Plenkovićeva izjava da “nije znao” za pripremu uhićenja nije uvjerljiva jer je Mikulić smijenjen neposredno prije pokretanja postupka DORH-a. Naglasio je da “ne smije postojati zakon koji vrijedi za sve osim za AP-a”.
Pitanje odgovornosti Mikulića i Plenkovića
Grmoja je podsjetio javnost da je Plenković osobno izmislio funkciju glavnog državnog inspektora kako bi je predao Andriji Mikuliću i na njoj ga držao punih šest godina, sve do trenutka uhićenja.
“Samo je u Hrvatskoj moguće da se takva koincidencija predstavi kao ‘slučajno poklapanje’. Ovakvu priču, narodski rečeno, pas s maslom ne bi pojeo,” istaknuo je Grmoja, dodajući da se nužno nameće pitanje odgovornosti onoga tko je Mikulića instalirao, štitio i održavao na položaju.
Slučaj Mirte Matić
Predsjednik Odbora osvrnuo se i na kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda, Mirtu Matić. Smatra da javnost ima pravo znati zašto Matić nikada nije kazneno odgovarala i tko u DORH-u snosi odgovornost za procjenu da u tom slučaju nema elemenata kaznenog djela.
Zaključno, Grmoja tvrdi da slučajevi Mikulić i Matić nisu odvojene epizode, već da predstavljaju “zrcalo istog obrasca: dogovornog, zatvorenog i politički kontaminiranog pravosuđa”.
