Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske predstavio je službene rezultate rada Državnog odvjetništva za proteklu godinu, ocijenivši rad institucije iznimno uspješnim i ažurnim. Prema iznesenim podacima, Ivan Turudić je naglasio kako je u potpunosti zaustavljen i preokrenut višegodišnji trend rasta neriješenih pravnih predmeta. Pravosudni sustav sada na godišnjoj razini uspijeva riješiti oko 30 tisuća predmeta više nego prethodnih godina, čime je ukupna ažurnost podignuta na visokih 104 posto. DORH u prosjeku zaprimi oko 240 tisuća novih predmeta godišnje, a trenutačni rezultati pokazuju da se sustav i kadrovski i organizacijski stabilizira.
Izvanredni nadzor u Šibeniku otkrio propuste nakon tragedije u Drnišu
Prije samog iznošenja statističkih podataka, glavni se državni odvjetnik osvrnuo na tragično ubojstvo devetnaestogodišnjeg Luke Milovca u Drnišu, izrazivši duboku sućut obitelji stradalog mladića u svoje i u ime svih kolega. Istaknuo je kako je sustav i dalje potresen tim događajem, koji je ujedno inicirao hitne izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o izvršenju kaznenih sankcija. Turudić je potvrdio da je nalaz izvanrednog nadzora nad radom Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku utvrdio određene propuste, koji su uočeni još tijekom prethodnih internih kontrola, o čemu će javnost biti detaljno obaviještena putem službenog priopćenja.
Komentirajući postupanje pravosuđa u prijašnjim slučajevima povezanim s ubojicom Kristijanom Aleksićem, Turudić je ukazao na proceduralne zastoje. Prema njegovim riječima, u tom je predmetu trebala biti održana kratka rasprava i donesena prvostupanjska presuda u roku od nekoliko sati, što je na kraju propušteno učiniti, no dodao je kako nije na njemu da sudi sucima već će njihovu odgovornost utvrđivati nadležna tijela.
Podrška uvođenju doživotnog zatvora i najava smjene generacija u pravosuđu
Odgovarajući na novinarska pitanja o kaznenoj politici, čelnik DORH-a pojasnio je da državno odvjetništvo redovito ulaže pravne lijekove i žalbe kada smatra da su izrečene prvostupanjske kazne premale, tražeći od viših sudova njihovo poništenje i strože sankcije. DORH je službeno podržao i prijedlog uvođenja instituta doživotnog zatvora u hrvatski pravni sustav, no Turudić je pritom upozorio na znanstvene činjenice i međunarodna iskustva. Istaknuo je kako same stroge kazne i drastične sankcije, poput smrtne kazne u nekim državama, same po sebi ne dovode do pada stope ubojstava, već je za prevenciju kriminaliteta daleko važnija potpuna izvjesnost kažnjavanja, odnosno svijest počinitelja da će sigurno biti uhićen i procesuiran.
Na kraju izlaganja, Turudić je ponovio kako unutar sustava nema politički motiviranih optužnica te da institucija nikome ne pakira. Sustav se kadrovski pojačao pa je broj zaposlenih krajem godine narastao na 2028 ljudi, od čega je 701 dužnosnik. Ipak, kao najveći budući izazov izdvojena je visoka prosječna dob zaposlenika i skora velika smjena generacija, zbog čega se u suradnji sa zakonodavcem pokreće reforma Državnoodvjetničkog vijeća i Pravosudne akademije kako bi se privukli mladi kadrovi.
