Najnoviji podaci servisa MojaPlaća za 2025. godinu otkrivaju jasnu sliku primanja u Hrvatskoj, pri čemu se izdvaja značajan jaz između vrhunski plaćenih stručnjaka i radnika u uslužnim djelatnostima. Dok anesteziolozi, piloti i IT arhitekti uživaju u primanjima koja su višestruko viša od nacionalnog prosjeka, šivači i frizeri bore se s iznosima koji jedva dosežu prag od tisuću eura. Prosječna mjesečna neto plaća u državi iznosila je 1538 eura, no medijalni iznos od 1430 eura ukazuje na to da većina građana i dalje zarađuje manje od službenog prosjeka.
Elitna zanimanja i sektor usluga na suprotnim polovima
Na samom vrhu ljestvice nalaze se anesteziolozi s prosječnom zaradom od 3657 eura, što ih čini najplaćenijim zanimanjem u državi. Slijede ih piloti s 3246 eura te IT arhitekti s 2823 eura, dok liječnici opće prakse i specijalisti zaokružuju listu najviših primanja s prosjekom od 2729 eura. S druge strane, analiza portala MojPosao pokazuje da su najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj oni u tekstilnoj i uslužnoj industriji. Šivači tako u prosjeku mjesečno zarađuju tek 864 eura, dok frizeri i čistači ostvaruju primanja od oko 960 eura, ostajući čvrsto u najnižem platnom razredu.
IT industrija i dalje predvodi sektorske plaće
Gledano prema granama gospodarstva, IT industrija zadržava vodeću poziciju s prosjekom od 1789 eura, što je čak 16 posto iznad nacionalne razine. Iznadprosječna primanja bilježe se i u financijskom sektoru, osiguranju te energetici, gdje se plaće kreću oko 1630 eura. Zanimljivo je da su sektori poput obrazovanja i znanosti zabilježili primanja od 1412 eura, što je osam posto ispod prosjeka, dok su javna uprava i zdravstvo ostali blizu razine od 1500 eura. Iako su plaće najviše u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, prošlu je godinu obilježio snažan rast primanja u javnoj i lokalnoj samoupravi od čak 20 posto.
Regionalne razlike i utjecaj veličine poduzeća
Veličina poslodavca igra ključnu ulogu u visini dohotka, pa tako zaposlenici u velikim sustavima s više od tisuću radnika zarađuju pet posto više od prosjeka. Nasuprot njima, u mikro poduzećima do deset zaposlenika plaće su iznosile 1383 eura. Geografski gledano, Zagreb ostaje najsnažnije gospodarsko središte s prosječnom plaćom od 1662 eura. Dok istok zemlje, poput Požeško-slavonske županije, i dalje kaska za ostatkom Hrvatske s primanjima ispod 1300 eura, najveći skok zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su plaće rasle za petinu u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč razlikama, analiza sugerira da se razmak između prosječne i medijalne plaće smanjuje, što upućuje na brži rast najnižih primanja u posljednjih pet godina. Ipak, činjenica da 38 posto građana i dalje prima između 1000 i 1500 eura pokazuje da put do značajnijeg povećanja životnog standarda za većinu stanovništva i dalje traje.
