Svjetski dan zaštite životinja, 4. listopada obilježava se stoti put s istom porukom da su to osjećajna bića koja trebaju našu zaštitu, a iako je svijest o tome porasla, nikada nisu bile ugroženije nego danas, upozorio je na taj dan predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman.
“Zato taj dan treba biti ohrabrenje svima da se uključe u zaštitu onih koji se ne mogu sami izboriti za sebe – životinja. Mnogo je načina kako im se može pomoći, svatko se može aktivirati i biti njihov glas”, poručio je Oman u izjavi za Hinu.
Pozvao je na udomljavanje, prijavljivanje zlostavljanja i zanemarivanja životinja, potpisivanje peticija, dijeljenje letaka, donacije, volontiranje, izbjegavanje cirkusa i zooloških vrtova, korištenje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, biranje biljne hrane, nošenje neživotinjskih materijala.
Prijatelji životinja upozoravaju da se životinje u divljini, na kopnu i moru, bore doslovno za opstanak svojih vrsta, zbog izlova i ugrožavanja njihovih staništa.
Domaće životinje, dodaju, porobljene su i pretvorene u biološke strojeve. Nemilosrdno ih iskorištavamo do krajnjih granica zanemarujući potpuno njihovu fizičku i psihičku dobrobit trpajući u njih antibiotike, hormone i za njih neprirodnu hranu stvarajući inkubatore za bolesti opasne i za ljude.
Okrutnosti: Od laboratorija do lovačke puške
“Životinje koje nazivamo kućnim ljubimcima odbacujemo kada nam dosade ili ih držimo na lancu i u drugim groznim uvjetima, razmnožavamo ih, križamo i prodajemo. Zbog zabave i profita zatvaramo ih u zoološke vrtove, akvaparkove i cirkuse, moraju vući trupce, tjeramo ih na međusobnu borbu ili ih proganjamo lovačkim puškama”, upozorava udruga.
Kažu i da su mnoge okrutnosti prema životinjama skrivene iza zidova laboratorija, tradicije ili jednostavno iza naših standardiziranih opravdanja.
Prijatelji životinja napominju i kako se u EU-u stalno raspravlja o nužnosti jače zakonske zaštite životinja i donose se nove direktive i smjernice.
Ove godine istaknute su obaveza mikročipiranja mačaka i uvođenje Pozitivne liste za egzotične životinje. No, ističu kako Hrvatska to tek treba provesti i to hitno, ne samo „po zadatku”, nego prema očekivanjima građana i stvarnim problemima.
Tvrde i da uzgoj i trgovina kućnih ljubimaca u Hrvatskoj nisu pod kontrolom, što uz sivo tržište uzrokuje veliku patnju životinja.
Javnost je, ističu, šokirala i činjenica da se za silovanje životinja izriču blage kazne, pa se očekuju izmjene Kaznenog zakona, uvođenje spolnih odnosa sa životinjama kao zasebnog kaznenog djela i strože sankcije.
Građani također traže zabranu bučne pirotehnike, a da se svjetlosna ograniči samo na doček Nove godine.
Deset tisuća napuštenih životinja godišnje
Udruga upozorava i da životinje u moru stradavaju od koća koje treba hitno zabraniti, a javnost zgražaju i slučajevi zlostavljanja konja vučom teških trupaca radi klađenja i zabave. Nužna je, ističu, i potpuna zabrana držanja pasa na lancu i osnivanje inspekcije za životinje.
Potrebna je jednaka provedba zakona u svim gradovima i općinama, kontrola mikročipiranja pasa, financiranje kastracija, izgradnja gradskih skloništa i edukacija, kako bi se, naglašavaju, smanjio sramotni broj od 10.000 napuštenih životinja godišnje.
“Zaštitu životinja i zajednice osigurat će samo strogi zakoni i dosljedna provedba”, poručuje udruga Prijatelji životinja.
U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije ističu da Svjetski dan zaštite životinja poziva i podsjeća sve građane, organizacije, udruge, institucije i privatni sektor da aktivnostima zajedno doprinesu dobrobiti životinja, očuvanju bioraznolikosti i izgradnji održivih zajednica. Ove se godine obilježava pod motom: “Spasite životinje, spasite planet!“.
Taj Dan se održava na blagdan sv. Franje Asiškog, zaštitnika životinja i prirode, podsjećajući “na neraskidivu povezanost dobrobiti životinja i zdravlja našeg planeta”.
“On služi kao snažan podsjetnik na odgovornost svakog pojedinca, društva i institucija prema svim životinjama, bez obzira na njihov status ili vrstu te poziva na kontinuiranu brigu i humane postupke kroz cijelu godinu”, rekli su Hini u Ministarstvu zaštite okoliša.
Ističu da ovogodišnja tema naglašava kako gubitak bioraznolikosti, degradacija staništa, industrijski uzgoj i onečišćenja imaju izravne negativne posljedice na životinjske vrste, ekosustave i samu biosferu Zemlje. Naglašava se važnost očuvanja “ključnih vrsta” životinja čija zaštita ima dalekosežan utjecaj na cijele ekosustave, opstanak staništa i drugih organizama.
Piše: Marina Bujan
