Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju terminala Rijeka Gateway, tehnološki najnaprednijeg i potpuno automatiziranog kontejnerskog terminala u ovom dijelu Europe. Otvaranje terminala, u koji je dosad uloženo 380 milijuna eura, označava početak nove faze razvoja riječkog lučkog sustava i hrvatske logistike.
Premijer Plenković naglasio je jedinstveni položaj Rijeke u infrastrukturi, prometu i energetici, ističući da je ovaj projekt “jedna od najvažnijih logističkih investicija u suvremenoj povijesti Hrvatske.”
“Novim suvremenim lučkim terminalom Rijeka ponovno potvrđuje svoju ključnu ulogu na karti europskog i svjetskog prometa,” poručio je premijer.
Privatno-državno partnerstvo i europski značaj
Projekt se realizira u okviru koncesijskog ugovora s koncesionarima APM Terminals iz Nizozemske (članica Maersk grupe) i hrvatskom tvrtkom ENNA Logic. Ukupno ulaganje u izgradnju terminala, opremu i popratnu prometnu infrastrukturu doseći će oko 500 milijuna eura.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da Rijeka ovim projektom “staje uz bok najvećih luka sjevernog Jadrana i postaje novo središte intermodalne povezanosti regije”.
Lars Løkke Rasmussen, ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske, naglasio je europsku dimenziju ulaganja: “Terminal će omogućiti brz i lak tok dobara i tereta u Europi. Ne jačamo ovim ulaganjem samo Hrvatsku i Dansku, nego Europu i činimo je otpornijom.”
Sljedeći strateški cilj: Nizinska pruga
Premijer Plenković istaknuo je da je terminal dio širih ulaganja Vlade u Rijeku (LNG terminal na Krku, tunel Učka, brza cesta D403) te najavio da slijedi sljedeća faza velikih investicija.
“Da bi ova investicija… dobila svoju punu dimenziju, treba joj moderna suvremena željeznica i nizinska pruga,” naglasio je Plenković.
Izgradnja nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta sljedeći je strateški cilj Vlade, čime će se Rijeka, koja se nalazi na tri transeuropska prometna koridora (Jadran – Baltik, Mediteranski koridor, Zapadni Balkan – Istočni Mediteran), na najbolji mogući način iskoristiti za gospodarski razvoj Hrvatske. Očekuje se otvaranje novih radnih mjesta povrh postojećih 300, čime se afirmira Hrvatska na međunarodnoj razini.
Rijeka Gateway važan za Hrvatsku, Dansku i cijelu Europu
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman, i danski ministar vanjskih poslova, Lars Løkke Rasmussen, pozdravili su u srijedu u Zagrebu otvaranje kontejnerskog terminala Rijeka Gateway. Obojica su naglasila “golemi potencijal” projekta i njegovu iznimnu važnost ne samo za Zagreb i Kopenhagen, već i za cijelu Europu i njezinu otpornost.
Terminal Rijeka Gateway svečano je otvoren ranije tijekom dana u Rijeci, a radi se o zajedničkom ulaganju od 380 milijuna eura danske tvrtke APM Terminals (članice Maersk Group) i hrvatske ENNA grupe.
Hrvatski šef diplomacije, Gordan Grlić Radman, izjavio je da je Rijeka Gateway od velike važnosti za Hrvatsku, Dansku i Europu. Izrazio je zadovoljstvo što je projekt uspješno završen upravo za vrijeme danskog predsjedanja EU-om. Grlić Radman je naglasio da ovim projektom, jednim od najvažnijih logističkih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, zemlja postaje energetski ‘hub’.
Danski ministar, Lars Løkke Rasmussen, koji se u Rijeci sastao i s premijerom Andrejem Plenkovićem, opisao je projekt kao “fantastičan” i istaknuo da će imati veliki utjecaj na ekonomski rast. Dodao je da ulaganje u kritičnu infrastrukturu povećava otpornost cijele Europe te da je Rijeka Gateway dokaz “snažne suradnje” Hrvatske i Danske.
Osim o otvaranju terminala, ministri su razgovarali o nizu aktualnih političkih i sigurnosnih tema:
- Hibridni napadi dronovima iznad danskih zračnih luka, pri čemu je Grlić Radman izrazio hrvatsku potporu i solidarnost s Danskom.
- Rat u Ukrajini, ulaganja u obranu i energetska politika.
- Potreba da Europa bude u potpunosti lišena ruskih energenata.
- Proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana, pri čemu su oba ministra izrazila potporu proširenju, ali na temelju ispunjenih uvjeta.
Danski ministar pohvalio je Hrvatsku zbog stajanja uz Ukrajinu od samog početka rata. Grlić Radman je, referirajući se na mirovne inicijative, ponovio stav da nema mira bez Ukrajine za stolom te da to mora biti pravedan mir bez teritorijalnih ustupaka.
