Europski parlament raspravljao je danas o revidiranoj Direktivi o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, s jasnim ciljem jačanja zaštite najranjivijih. U raspravi je sudjelovala i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, naglasivši kako zaštita djece nije stvar nadležnosti ili ideologije, već zdravog razuma.
Glavni izazov današnjice leži u digitalnom prostoru. Zastupnica Glavak upozorila je na alarmantne podatke – u 2023. godini zabilježeno je preko 30 milijuna prijava sadržaja koji uključuju seksualno zlostavljanje djece, pri čemu se više od 85% tih materijala otkriva upravo na digitalnim platformama. “Digitalni prostor postao je glavno bojno polje”, istaknula je eurozastupnica.
Hrvatska je, podsjetila je Glavak, među rijetkim državama članicama koje su već prenijele Lanzarotsku konvenciju u nacionalno zakonodavstvo i aktivno razvija multidisciplinarne protokole za intervenciju. Ipak, niti jedna država članica ne može se sama boriti protiv ovog globalnog problema.
“Naša je dužnost kao zakonodavaca stvoriti okvir u kojem nijedno dijete, bilo u Strasbourgu, Zagrebu ili Tallinnu, ne postaje žrtvom zato što institucije nisu bile brze, suradnja nije bila učinkovita, ili su algoritmi gledali na drugu stranu. Stoga mislim da je Direktiva iznimno važna. Kriminalizacija, nezastarijevanje i mehanizmi prijave – to je naša odgovornost”, zaključila je zastupnica Sunčana Glavak, jasno definirajući prioritete.
Podsjetimo, Europska komisija je 2022. provela evaluaciju postojeće Direktive, što je rezultiralo revidiranom Direktivom. Ona proširuje definicije kaznenih djela, uključujući nove oblike online zlostavljanja, te uvodi strože kazne, duže rokove zastare i jaču zaštitu žrtava.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner zahvalio je Parlamentu na posvećenosti zaštiti djece te istaknuo pet ključnih elemenata koji idu u smjer strože kaznene politike: kriminalizacija kaznenih djela povezanih s novim tehnologijama (uključujući korištenje umjetne inteligencije i tzv. priručnika za zlostavljanje), prepoznavanje groominga i iznuđivanja, uvođenje jasne definicije pristanka te obvezne provjere svih osoba koje rade s djecom.
Ova revizija Direktive predstavlja važan korak naprijed u borbi protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, naglašavajući potrebu za snažnijom međunarodnom suradnjom i prilagodbom zakonodavstva izazovima digitalnog doba.
