Energetska karta Bosne i Hercegovine mogla bi u bliskoj budućnosti doživjeti korjenitu transformaciju zahvaljujući snažnom ulasku američkog kapitala na domaće tržište. Prema riječima predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, američke kompanije nisu iskazale interes samo za projekt Južne plinske interkonekcije, već su kroz službeno pismo namjere ponudile i izgradnju triju modernih plinskih elektrana. Jedna od tih elektrana trebala bi biti smještena na širem području Mostara, dok se za preostale dvije pretpostavlja da će se graditi u središnjoj Bosni i Tuzli, čime bi se osigurala energetska stabilnost ključnih industrijskih regija.
Ovaj ambiciozni plan neodvojiv je od projekta plinskog povezivanja Bosne i Hercegovine s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku. Realizacija Južne plinske interkonekcije, koju Čović ocjenjuje prijelomnim trenutkom, omogućila bi zemlji pristup američkom ukapljenom plinu, smanjujući ovisnost o tradicionalnim dobavljačima. Za hrvatski narod u BiH ovaj projekt nosi epitet strateškog interesa jer izravno uključuje većinska hrvatska područja u ključne energetske tokove, čime se dugoročno cementira politička i ekonomska stabilnost cijele države.
Posebnu težinu cijeloj priči daju imena investitora i institucija uključenih u pregovore. Čović je održao sastanke s predstavnicima renomirane američke graditeljske kompanije Bechtel, ali i s Američkom agencijom za trgovinu i razvoj koja osigurava financijsku i stručnu potporu za projekte od globalnog značaja. Dodatno, ranije održani razgovori s kompanijom AAFS Infrastructure and Energy, čije vodstvo čine Jesse Binnall i Joe Flynn, ljudi bliski administraciji Donalda Trumpa, sugeriraju da projekt ima snažnu političku podršku iz Washingtona. Prema trenutnim planovima, upravo bi ta kompanija trebala dobiti koncesiju na trideset godina za upravljanje plinovodom kroz Bosnu i Hercegovinu.
Logika iza privlačenja američkih investitora nije samo ekonomska, već i duboko sigurnosna. Čović ističe da žurno investiranje američkih partnera djeluje kao svojevrsni štit jer politika predsjednika Trumpa jasno pokazuje usmjerenost prema zaštiti vlastitog kapitala i ulagača diljem svijeta. U tom kontekstu, hrvatska politika u BiH aktivno ohrabruje partnere iz SAD-a ne samo u energetskom sektoru, već i u infrastrukturnim projektima poput ulaganja u zračne luke, s posebnim naglaskom na modernizaciju mostarske zračne luke.
Iako su se u javnosti pojavile kritike kako hrvatska strana koči projekt zbog neslaganja oko upravljačke strukture, Čović je odlučno odbacio takve navode. Pojasnio je kako je ključni prijepor bio u tome što je prvotni zakon predviđao da cijeli posao vodi kompanija u vlasništvu Federacije BiH u kojoj nema zaposlenih stručnjaka iz reda hrvatskog naroda. Naglasio je da je strateški interes svakog hrvatskog dužnosnika da se projekt realizira bez odgađanja, ali na način koji jamči ravnopravnost i stručnost u upravljanju resursima koji su od vitalne važnosti za opstanak i razvoj naroda na tom području.
