Vodeća europska skupina za građanske slobode, Liberties (Unija za građanske slobode za Europu), objavila je u ponedjeljak opsežno izvješće od 800 stranica koje Hrvatsku svrstava u najgoru kategoriju država članica EU po pitanju vladavine prava. Prema njihovoj analizi, Hrvatska se nalazi u skupini pod nazivom „rastavljači”, rame uz rame s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom – zemljama čije vlade „dosljedno i namjerno” narušavaju demokratske standarde.
Glavne točke optužnice: Korupcija i ideološke podjele
Izvješće, utemeljeno na dokazima više od 40 nevladinih organizacija, ističe nekoliko ključnih područja u kojima Hrvatska bilježi ozbiljno nazadovanje ili stagnaciju:
-
Raširena korupcija: Sustavne slabosti u borbi protiv korupcije i dalje su prisutne, a afere visokog profila prolaze bez vidljive odgovornosti. Transparentnost u javnoj nabavi i lobiranju ocijenjena je kao izrazito niska.
-
Pravosuđe pod pritiskom: Povjerenje javnosti u sudove ostaje na dnu ljestvice EU. Kritizira se sudska praksa koja relativizira ustaške simbole i pozdrav „Za dom spremni”, unatoč ustavnim odredbama.
-
Sloboda medija: Novinari su izloženi političkim pritiscima i SLAPP tužbama, dok se javni novac koristi kao sredstvo utjecaja na uredničke politike, uključujući i pritisak na manjinske medije.
-
Marginalizacija institucija: Neovisna tijela poput pučke pravobraniteljice bivaju ignorirana, a njihova se izvješća u Saboru raspravljaju s višegodišnjim zakašnjenjem.
Simbolika zatvorenog Markovog trga
Autori izvješća posebno apostrofiraju ograničen pristup Trgu svetog Marka kao ilustraciju sužavanja prostora za građansko sudjelovanje. Iako Vlada tvrdi da je trg zatvoren iz sigurnosnih razloga još od 2020. godine, Liberties smatra da nastavak takve prakse bez čvrstih dokaza o ugrozi predstavlja simbolički i stvarni zid između vlasti i naroda.
Porast ekstremizma i uloga politike
U dokumentu se navodi da je nakon parlamentarnih izbora 2024. godine i formiranja koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta došlo do porasta ustaških simbola u javnosti. Ističe se prisutnost ministara i zastupnika na događajima koji veličaju režim NDH, što pridonosi produbljivanju društvenih podjela i ideološkom radikalizmu.
Preporuke za Europsku komisiju
Liberties upozorava da su dosadašnji mehanizmi EU bili neučinkoviti. Za Hrvatsku predlažu:
-
Pokretanje postupaka zbog povrede prava u područjima pravosuđa i medija.
-
Postavljanje jasnih kriterija i rokova za provedbu preporuka.
-
Aktivaciju strožih kaznenih alata ako se nazadovanje nastavi.
Dok je Latvija u izvješću pohvaljena kao „vrijedni radnik” koji aktivno poboljšava standarde, Hrvatska ostaje pod strogim nadzorom civilnog društva kao zemlja u kojoj demokratski osigurači (tzv. checks and balances) neprestano slabe.
