Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu, a podružnice u Vrlici, iščitava se iz Prijedloga uredbe o osnivanju Javne ustanove Park prirode Dinara koji je upućen u e-savjetovanje.
Tako će, izgleda, biti riješeno pitanje koje se otvorilo i prije nego je sam Park proglašen, a što je bilo prije gotovo pet godina, u veljači 2021.
Hrvatski sabor tada je donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, a područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašeno 12. parkom prirode u Hrvatskoj.
Sam zakon nije definirao gdje će biti sjedište Parka, a u saborskoj raspravi koja je prethodila njegovu donošenju čula su se različita mišljenja.
Dvojbi Vrlika ili Kijevo Hrvoje Zekanović (HS) dodao je i Knin, no skloniji je bio da sjedište bude u Kijevu zbog svega što je to mjesto proživjelo u Domovinskom ratu.
Vesna Vučemilović (DP) za sjedište je birala Vrliku, ali nije bila ni protiv Kijeva.
O sjedištu parka različito su razmišljali i u HDZ-u, Ante Bačić navodio je kako je Splitsko-dalmatinska županija, gdje je 60 posto parka, predložila Vrliku, a Branka Juričev Martinčev isticala je kako je Šibensko-kninska županija inicirala Kijevo, koje je još 2006. bilo inicijator zaštite prirode tog kraja.
Sada je, čini se, nađeno solomonsko rješenje, sjedište Parka će biti u Kijevu, a podružnice u Vrlici.
Zajednički im je opis poslova, „zaštita, održavanje i promicanje Parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziranja provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode“.
Najveći park prirode nakon Velebita
Park prirode Dinara površinom je velik, obuhvaća 63.052 hektara, što je najveće područje takve vrste parka nakon Parka prirode Velebit.
Na području Parka nalazi se 11 područja ekološke mreže Natura 2000 – dva područja očuvanja značajna za ptice te devet područja značajnih za vrste i stanišne tipove. U Parku je i najviši hrvatski vrh – Sinjal, 1831 metara.
Područje Parka od posebnog je interesa za Hrvatsku zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su: vodena staništa Krčića i Cetine s pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa.
Bogatstvo parka čine i druge vrijednosti proizašle iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja tog prostora – poluprirodna staništa, autohtone pasmine i sorte te bogato kulturno i povijesno naslijeđe.
U njemu obitava preko tisuću biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Područje Parka je od velikog značaja i za naše velike zvijeri (vuk, medvjed, ris) zbog netaknutih prostranih kompleksa šuma i travnjaka. Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažniji su lokalitet u Hrvatskoj za planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops), vrstu endemične zmije Dinarida za koju se smatra da i do 95 posto hrvatske populacije dolazi na području masiva Dinare.
Zaštita ovog područja i osnivanje javne ustanove imat će pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo šireg kraja.
