Polaganjem vijenaca, povorkom sjećanja “Da se ne zaboravi”, tribinom i svetom misom, danas je u Slunju obilježena 34. godišnjica okupacije grada i progonstva više od 16.000 Slunjana u Domovinskom ratu.
Slunj je 1991. godine bio pod opsadom i okruženju Jugoslavenske vojske (JNA) i srpskih paravojnih postrojba punih 104 dana prije nego što su ga agresori zauzeli, ostavljajući za sobom spaljenu zemlju i stotine ubijenih civila.
Medved: Dug prema ovome kraju
Vijence je položilo i svijeće upalilo izaslanstvo predvođeno potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja, Tomom Medvedom.
„Strahota i ta razina agresije otprije 34 godine, kada je Slunj gorio, ne može se zaboraviti. Gotovo niti jedan krov nije ostao čitav, a i crkva je bila spaljena. Oni koji su ostali su mučeni i ubijani,“ naglasio je Medved.
Ministar je istaknuo da Vlada RH podupire razvoj Slunja i okolnih općina kako bi rane zacijelile. „Činimo sve da bi ljudi tu ostali živjeti. Nema resora koji ne participira u razvoju, i to je naš dug prema ovome kraju. Ova područja su zaostajala za drugima, ali lagano stižemo taj stupanj razvijenosti,“ poručio je.
Gradonačelnica Mirjana Puškarić naglasila je da Slunj budućnost gradi na ruralnom turizmu i projektima poput izgradnje višestambene zgrade za mlade i pročistača otpadnih voda.
Stvaranje vojske u okruženju
Prisutnima se obratio i Vladimir Katić, zapovjednik obrane Slunja. Podsjetio je kako je otpor hrvatskoj državnoj vlasti krenuo nakon višestranačkih izbora te kako je Slunj branilo oko sedamsto pripadnika ZNG-a, Hrvatske vojske i policije.
„Hrvatsku vojsku smo stvarali u okruženju jer su ceste prema Karlovcu, Plitvicama i Ogulinu bile zatvorene. Hrvatska vojska se uspjela održati oko tri mjeseca u vrlo teškim uvjetima, bez vode i struje,“ naveo je Katić. Obrana je slomljena za velikog napada JNA iz tri smjera, jer u okruženju više nisu mogli pružati otpor bez logistike.
Obilježavanje je zaključeno svetom misom u crkvi Presvetog Trojstva za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile.
