Povodom velike obljetnice dovršetka gradnje kultnog jedrenjaka „Besa“, u Riznici Međimurja održano je fascinantno predavanje dr. sc. Andree Matoševića. Bila je to prilika za prisjećanje na čovjeka čiji je „luđački elan“ i danas neiscrpna inspiracija istraživačima i avanturistima.
U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja odjeknuli su morski motivi i priče o dalekim horizontima. Povod je bio značajan – 60. obljetnica gradnje „Bese“, unikatne jedrilice dovršene 1965. godine u pulskom Uljaniku. O fenomenu Jože Horvata i njegovoj plovidbi oko svijeta govorio je dr. sc. Andrea Matošević, redoviti profesor sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
„Amateri za amatere“: Kako je nastala legenda
Matošević je otkrio zanimljive okolnosti nastanka „Bese“, opisavši projekt kao pothvat „amatera za amatere“. Naime, brod su gradili učenici brodograđevne škole uz nadzor inženjera, stvarajući plovilo koje će postati dom obitelji Horvat na njihovom dvogodišnjem putu oko svijeta (1965. – 1967.).
„Ono što mene fascinira kod Jože Horvata je ta ustrajnost i elan. Bio je osoba nesvakidašnjeg karaktera koja je uspjela ostvariti avanturu koja je i danas, u modernim uvjetima, gotovo nezamisliva“, istaknuo je Matošević, dodavši kako su upravo sada obljetnice ključnih trenutaka te plovidbe – od prolaska kroz Panamski kanal do ulaska u Tihi ocean.
Riznica Međimurja čuva tajne svjetskih mora
Boravak u Čakovcu profesor Matošević iskoristio je i za proučavanje Zbirke Joža Horvat, koja se čuva u Muzeju Međimurja. Ova zbirka nije samo skup predmeta, već autentičan zapis jednog nevjerojatnog života. Muzej posjeduje:
-
Brodska opremu i suvenire: Od mističnih predmeta domorodačkih plemena do amfora koje su izronili Jožini sinovi, Marko i Mićo.
-
Knjižni fond: Impresivnih 1147 jedinica, od enciklopedija do putopisne literature o zemljama koje je Joža posjećivao.
-
Osobne predmete: U Muzeju se nalazi i njegova radna soba, umjetnine domaćih autora, ali i trofeji koji svjedoče o njegovoj drugoj velikoj strasti – lovu.
Stil koji ne blijedi
Matošević je naglasio i specifičan, „antiherojski“ ton Horvatovog pisanja. Njegovi dnevnički zapisi nisu samo kronika puta, već duboko iskrena literatura koja slavi amaterski duh i čistu ljubav prema moru. Upravo taj stil razlog je zašto „Besa“ i danas živi kao simbol hrabrosti i suočavanja s nepoznatim.
Izložena građa i sjećanja na Jožu Horvata potvrđuju da je Međimurje, iako kontinentalno, neraskidivo vezano uz svjetska mora kroz lik i djelo svog najpoznatijeg moreplovca.
