Hrvatski sabor raspravljao je o izmjenama zakona o kaznenom postupku i Uskoku, a raspravu su obilježile kritike oporbe koja se ne može “oteti dojmu da je na izmjenama oba ova zakona radio glavni državni odvjetnik Ivan Turudić”.
Iako su vladajući i oporba pohvalili intenciju da se ovim izmjenama skrate sudski postupci, oporba smatra da će one imati za posljedicu daljnju neravnopravnost u kaznenom postupku i da će umanjiti neovisnost Uskoka.
“Treba pohvaliti svaku promjenu zakona koja vodi prema skraćivanju sudskih postupaka,” rekao je Ivan Malenica (HDZ), govoreći o izmjenama Zakona o kaznenom postupku. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan dodao je da su uklonjeni instituti koji se zlorabe, a da se pritom ne dovodi u pitanje pravo branitelja i okrivljenika.
Međutim, oporbeni zastupnik Dalibor Paus (IDS) podsjeća da su to 17. izmjene Zakona o kaznenom postupku u 17 godina. Sandra Benčić (Možemo!) i Tonči Restović (SDP) istaknuli su da je na izmjenama zakona radio Turudić, a ne stručnjaci u ministarstvu. Benčić je dodala da Turudić spušta kriterij za ravnatelja Uskoka na 10 godina iskustva, kako bi Sven Mišković mogao postati ravnatelj, čime se slabi pozicija Uskoka.
Izmjenama Zakona o Uskoku želi se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu, te se u svrhu ubrzanja sudskih postupaka predlaže da predsjednik vijeća omogući koncentrirano vođenje rasprave i spriječi neopravdane odgode.
“Ako je pravda spora, onda to više nije pravda za nikoga, predstavlja nepravdu,” poručio je ministar Habijan. Iznio je i podatak da je trenutno oko 400.000 neriješenih predmeta, u usporedbi s 475.000 u 2020. godini, a trajanje parničnih postupaka smanjeno je s 655 na 350 do 400 dana.
Bez obzira na to hoće li izmjene biti prihvaćene, zastupnik Marin Miletić (Most) poručio je da je važno da sve zakonske izmjene napokon dovedu do toga da sudski procesi ne traju sedam, 10, 20, pa čak i 40 godina.
