Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u kolovozu 2026. godine bile su 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
To je nešto viša stopa nego u srpnju, kada je godišnja inflacija iznosila 3,9 posto. Nakon tri uzastopna mjeseca usporavanja, kada je stopa inflacije od travanjskih 5,8 posto postupno pala na 3,9 posto u srpnju, u kolovozu je ponovno zabilježen rast.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa srpnjem, potrošačke cijene porasle su 0,3 posto.
Energija ponovno najveći generator rasta cijena
Prema podacima DZS-a, među glavnim komponentama indeksa potrošačkih cijena najveći godišnji rast zabilježile su cijene energije, koje su bile čak 17,4 posto više nego u kolovozu prošle godine.
Znatno su porasle i cijene usluga, za 7,2 posto.
S druge strane, cijene hrane, pića i duhana bile su tek 0,1 posto više nego godinu ranije, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, bez energije, pale 1,3 posto.
Na mjesečnoj razini energija je poskupjela 3,7 posto, dok su usluge bile 0,1 posto skuplje. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili 0,9 posto, a cijene hrane, pića i duhana pale su 0,2 posto.
Hrvatska među zemljama s višom inflacijom u EU
Prema prvoj procjeni Eurostata, harmonizirani indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj je u kolovozu bio 3,7 posto viši nego godinu ranije, dok je u odnosu na srpanj porastao 0,3 posto.
Hrvatska tako i dalje ima jednu od viših stopa inflacije u Europskoj uniji. Višu godišnju stopu u kolovozu imale su Litva s 5,8 posto, Cipar s 5,2 posto, Bugarska s 5,1 posto, Španjolska s 4,5 posto, Belgija s 4,2 posto i Luksemburg s 4 posto.
Grčka je imala jednaku stopu inflacije kao Hrvatska.