Europski parlament napravio je ključni korak prema osiguravanju stabilne opskrbe lijekovima na europskom tlu. S 503 glasa „za“, usvojeno je izvješće hrvatskog eurozastupnika Tomislava Sokola (HDZ/EPP) o Zakonu o kritičnim lijekovima. Ovaj zakon postavlja temelje za smanjenje ovisnosti o uvozu iz trećih zemalja, prvenstveno Kine i Indije, te jamči da pacijenti u svim dijelovima Unije, bez obzira na veličinu države, imaju jednak pristup terapijama.
Europa više ne smije biti „zadnja u redu“
Izvjestitelj Tomislav Sokol upozorio je na alarmantnu situaciju u kojoj se Europa trenutno nalazi. Dosadašnji sustav, vođen isključivo najnižom cijenom, izgurao je europske proizvođače, ostavljajući tržište ovisnim o jednom ili dva dobavljača iz Azije.
“Ako ništa ne poduzmemo i ne stimuliramo europsku industriju, postat ćemo ovisni o uvozu blockbuster novih lijekova iz Amerike kroz par godina, uz postojeće ovisnosti o Indiji i Kini”, izjavio je Sokol za Hinu.
„Proizvedeno u EU“ – Više od obične naljepnice
Novi zakon uvodi ambiciozne kriterije za farmaceutsku industriju. Europski parlament inzistira da se barem 50 % kapaciteta gradi i održava u Europi. Da bi se lijek smatrao europskim proizvodom, najmanje 50 % aktivne tvari ili vrijednosti gotovog lijeka morat će potjecati iz Unije ili zemalja EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island, Lihtenštajn).
Također, potiču se strateški projekti za modernizaciju proizvodnje, koji će imati prioritet u financiranju iz proračuna EU-a, posebice u razdoblju od 2028. do 2034. godine.
Zajednička nabava: Jača pregovaračka pozicija za Hrvatsku
Jedna od najvažnijih točaka izvješća je zajednička javna nabava. Parlament je smanjio prag s predloženih devet na pet država članica koje se mogu udružiti u kupnji lijekova.
“U praksi bi bilo jako teško okupiti devet država. S pragom od pet država osiguravamo bolju pregovaračku poziciju, niže cijene i brže rokove isporuke, što je ključno za manje države poput Hrvatske”, objasnio je Sokol.
Mehanizam solidarnosti: Redistribucija iz bogatih u siromašnije
Možda i najkontroverzniji dio zakona, koji će vjerojatno naići na otpor velikih država, jest mehanizam kontrole nacionalnih zaliha. Cilj je spriječiti da bogate države, poput Njemačke, kupuju prevelike količine lijekova i time uzrokuju nestašice drugdje.
U slučaju krize, europska razina moći će izdati nalog da se lijekovi s postojećih zaliha u jednoj državi redistribuiraju tamo gdje ih nedostaje. Sokol ističe da je upravo to razlog zašto se krajnja desnica (ESN i AfD) protivi prijedlogu: “Nijemcima sigurno nije u interesu dijeliti lijekove malim državama, to je prava pozadina njihova protivljenja.”
Što slijedi?
Nakon uspješnog glasanja u Parlamentu, slijede pregovori s Vijećem EU-a o konačnom obliku zakona. Iako se očekuju teški razgovori s vladama država članica oko pitanja redistribucije, usvojeno stajalište jasno poručuje: zdravstveni ciljevi i dostupnost lijekova moraju imati prednost pred birokracijom i uskim nacionalnim interesima.
