Dan Hrvatskoga sabora, 8. listopada, jedan je od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti. Prije točno 35 godina, 8. listopada 1991., zastupnici tadašnjeg Sabora Republike Hrvatske jednoglasno su odlučili raskinuti sve državnopravne veze s bivšom SFRJ, potvrdivši odlučnost Hrvatske da nastavi put kao samostalna i suverena država.
Povijesna odluka donesena je u jeku Domovinskog rata, dok su hrvatski gradovi i sela bili izloženi napadima Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih srpskih snaga.
Sabor je istodobno utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim ni legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje pravne akte institucija koje nastupaju u ime bivše federacije.
Samo dan ranije raketirani su Banski dvori
Povijesnoj odluci prethodili su iznimno dramatični događaji.
Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, no njezina je primjena odgođena na tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991. godine.
Tromjesečni moratorij prihvaćen je na zahtjev Europske zajednice, koja je nastojala pronaći mirno rješenje jugoslavenske krize.
Moratorij je istekao 7. listopada 1991., upravo na dan kada su zrakoplovi JNA napali povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore, u kojima se nalazilo tadašnje hrvatsko državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Napad je dodatno pogoršao ionako tešku sigurnosnu situaciju i pokazao da ni najviše državne institucije nisu bile sigurne od ratnih djelovanja.
Povijesna sjednica održana u Ininoj zgradi, a ne na Markovu trgu
Zbog opasnosti od novih zračnih napada Hrvatski sabor svoju povijesnu sjednicu nije održao na uobičajenoj lokaciji na Markovu trgu.
Umjesto toga, sva tri saborska vijeća okupila su se 8. listopada 1991. u Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan upozorio je da se zastupnici sastaju u jednom od najtežih trenutaka novije hrvatske povijesti.
„Još od vremena turskih zuluma, Sabor nije prisiljen tražiti neko tajno i skrovito mjesto“, poručio je Domljan, opisujući okolnosti u kojima se održavalo zasjedanje.
Ni odabrana lokacija nije pružala potpunu sigurnost. Domljan je zastupnicima objasnio kako je dvorana, iako je izgledala kao podzemni prostor, zapravo bila izložena mogućem napadu jer se nalazila u dvorišnom dijelu zgrade.
U slučaju nove zračne uzbune sjednica bi morala biti prekinuta.
Hrvatska je već imala više od 250 tisuća prognanih i izbjeglih
U vrijeme donošenja odluke rat je već ostavio teške posljedice diljem Hrvatske.
Vukovar, Vinkovci, Sisak, Karlovac, Gospić, Šibenik i Dubrovnik bili su među gradovima izloženima napadima, dok je broj prognanih i izbjeglih svakodnevno rastao.
Tadašnji predsjednik Vlade Franjo Gregurić izvijestio je zastupnike da je ratna šteta do 1. listopada 1991. procijenjena na 10,5 milijardi američkih dolara.
Upozorio je da bi se taj iznos vrlo brzo mogao približiti 15 milijardi dolara.
Istodobno je broj prognanih i izbjeglih osoba premašio 250 tisuća, što je dodatno pokazivalo razmjere humanitarne i sigurnosne krize.
Unatoč iznimno teškim okolnostima, Žarko Domljan bio je uvjeren u konačan ishod rata.
„Hrvatska će na kraju pobijediti. Nitko još nije, niti može pobijediti narod“, poručio je tadašnji predsjednik Sabora.
Vladimir Šeks pročitao odluku o raskidu svih veza sa SFRJ
Sjednicom je tijekom većeg dijela dana predsjedao Žarko Domljan, a u večernjim satima vođenje je preuzeo potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks.
Upravo je Šeks zastupnicima pročitao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ i predložio njezino usvajanje.
Odluka je donesena jednoglasno, čime je Hrvatski sabor potvrdio potpuni državnopravni raskid s bivšom jugoslavenskom federacijom.
Šeks je nakon glasovanja naglasio povijesnu važnost trenutka.
„Hrvatski Sabor donio je jednu od odluka, rijetkih odluka od posebnoga povijesnoga značenja za život Republike, za život države Hrvatske“, istaknuo je.
Poručio je i kako je zadaća državnih institucija i svih hrvatskih građana provesti donesenu odluku te obraniti hrvatsku samostalnost, suverenost i neovisnost.
Povijesnu sjednicu HRT nije mogao izravno prenositi
Zbog ratnih okolnosti dio saborskih zastupnika nije mogao doputovati u Zagreb i sudjelovati na sjednici.
Posebno teška bila je i situacija u tadašnjem sustavu javnog informiranja.
Hrvatska radiotelevizija nije mogla izravno prenositi povijesno zasjedanje, jer je velik dio sustava za prijenos i emitiranje bio okupiran ili onesposobljen.
Tadašnji direktor HRT-a Antun Vrdoljak izvijestio je zastupnike da se uz velike napore uspijeva održavati emitiranje samo jednog radijskog i jednog televizijskog programa.
Unatoč svim teškoćama, povijesna odluka donesena je i postala jedan od ključnih događaja hrvatskog osamostaljenja.
Zašto se 8. listopada više ne obilježava kao Dan neovisnosti?
Osmi listopada godinama se obilježavao kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske te je bio državni blagdan i neradni dan.
Promjenama zakonskog kalendara blagdana, koje se primjenjuju od 2020. godine, taj je datum dobio novi status.
Danas se 8. listopada obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora, spomendan koji je radni dan.
Time se čuva uspomena na povijesnu saborsku odluku iz 1991. godine, dok se Dan državnosti obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 1990. godine.
Svečana sjednica Sabora povodom 35. obljetnice
Povodom 35. obljetnice raskida svih državnopravnih veza sa SFRJ, Hrvatski sabor obilježit će svoj dan svečanom sjednicom u četvrtak, 8. listopada 2026. godine, s početkom u 11 sati.
Predviđeno je prigodno obraćanje predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
Prije svečane sjednice saborsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Sabora položit će vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj, kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te kod Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Odluka koja je odredila hrvatsku budućnost
Osmi listopada 1991. godine ostaje trajno upisan u hrvatsku povijest kao dan kada je Hrvatski sabor, unatoč ratnim prijetnjama i iznimno teškim okolnostima, jednoglasno potvrdio raskid svih državnopravnih veza s Jugoslavijom.
Odluka donesena u zagrebačkoj Ininoj zgradi bila je važan korak u procesu međunarodnog priznanja Hrvatske, koje je uslijedilo 15. siječnja 1992. godine.
