Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izvijestio je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u srijedu da je Vlada za 2026. godinu planirala više od 150 milijuna eura za mjere aktivne politike zapošljavanja i usavršavanja.
Cilj je potaknuti ne samo nezaposlene, čiji je broj rekordan u padu, već i zaposlene, na uključivanje u cjeloživotno obrazovanje kroz vaučere, obrazovanje i programe samozapošljavanja.
Cilj: Minimalna plaća od 1250 € bruto do 2028.
Ministar Piletić naglasio je da Vlada ima jasan cilj podići bruto minimalnu plaću na 1250 eura do 2028. godine.
Na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), GSV je analizirao problem sužavanja raspona plaća, pojavu nastalu bržim rastom minimalne plaće u odnosu na medijalnu i prosječnu plaću.
Piletić je najavio formiranje radne skupine koja će kontinuirano pratiti rast plaća i sagledati mogućnosti za nastavak tog rasta, potičući poslodavce na aktivnije korištenje mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
SSSH: ‘Očigledan cilj promjene strukture radnika’
Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel oštro je kritizirao prijedloge poslodavaca, posebice u sektoru turizma, gdje HUP predlaže minimalac od 1050 eura u prvoj i 1100 eura u drugoj grupi radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorom.
Novosel je postavio pitanje jesu li sva radna mjesta u turizmu “toliko jednaka da ti radnici trebaju biti jednako plaćeni”.
“Očigledno cilj da se kompletno promijeni struktura radnika, a što se događa i u graditeljstvu, da više u njima nema domaćih radnika, nego iz trećih zemalja kojima je minimalna plaća dovoljna, uz plaćeni smještaj i prehranu,” naglasio je Novosel.
Dodao je da sindikati ne mogu prihvatiti nisku produktivnost kao argument za zadržavanje niskih plaća, dok intenzivno raste dobit poslodavaca. Zatražio je uređenje politike plaća na razini gospodarstva kako bi odnosi minimalne i ostalih plaća bili primjereni.
HUP: Niža profitabilnost i osjetljiva industrija
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mislav Balković pohvalio je mjere aktivne politike zapošljavanja, ali je zatražio preispitivanje potpora za sektore prerađivačke industrije, posebno metaloprerađivačke, koja gubi radna mjesta zbog niske profitabilnosti i osjetljivosti na trošak rada.
Balković je iznio podatak da hrvatski poslodavci imaju 55 posto nižu profitabilnost u odnosu na prosjek europskih zemalja te da izdvajaju veći udio prihoda na trošak rada nego prosječne europske države.
“Hrvatskim poslodavcima je u interesu povećanje plaća i da radnici budu pošteno plaćeni za svoj rad, s obzirom na složenost radnih mjesta,” rekao je Balković, ali je istaknuo potrebu za razgovorom o proizvedenoj dodanoj vrijednosti, a ne samo o plaćama.
