Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prihvatio je izvješće o radu sektora kontrole za 2025. godinu, koje pokazuje značajan porast nadzornih aktivnosti. U fokusu su bile liste čekanja i bolovanja, a prema riječima Ljiljane Milišić-Ždralović, rukovoditeljice Službe za provedbu ugovornih obveza, sustav se suočava s novim izazovima, ali i sve većim zahtjevima poslodavaca.
Porast broja kontrola: Pod lupom sve razine zdravstva
U protekloj godini provedeno je oko 7.900 nadzora, što predstavlja rast od 9 posto u odnosu na godinu ranije. Nadzori nisu zaobišli nikoga – od primarne i sekundarne zdravstvene zaštite do ljekarni i isporučitelja ortopedskih pomagala.
„Provodimo redovne i izvanredne kontrole u bolnicama, domovima zdravlja, ordinacijama opće i dentalne medicine te zavodima za hitnu medicinu. Često postupamo po predstavkama osiguranika, ali i na izravan zahtjev poslodavaca“, istaknula je Milišić-Ždralović.
Zašto poslodavci sumnjaju u bolovanja?
Upravo su zahtjevi poslodavaca za kontrolom bolovanja bili glavni okidač za povećan broj izvanrednih inspekcija. Iako u 90 posto slučajeva nepravilnosti nisu utvrđene, preostalih 10 posto otkrilo je sustavne greške.
Najčešći propusti liječnika odnose se na nepravilno vođenje medicinske dokumentacije te propuste u slanju pacijenata na ocjenu radne sposobnosti nakon 12 mjeseci kontinuiranog bolovanja. S druge strane, pacijenti su najčešće kršili pravila napuštanjem mjesta prebivališta bez dozvole ili obavljanjem drugih plaćenih aktivnosti dok su službeno na bolovanju.
Sankcije i edukacija
Većina utvrđenih prekršaja klasificirana je kao “sitni”, te su izrečene opomene i novčane kazne. Ipak, zabilježeni su i drastičniji primjeri:
-
Dvije opomene pred raskid ugovora zbog nepoštivanja kadrovskog normativa (rad bez medicinske sestre).
-
Sankcije zbog nepružanja usluga u ljekarnama.
Milišić-Ždralović naglašava kako kontrole imaju i edukativnu ulogu, posebno za mlade liječnike koji se tek upoznaju s kompleksnom administracijom zdravstvenog sustava.
Svaki dan bolovanja je trošak za porezne obveznike
Uz porast dugotrajnih bolovanja od 10,7 posto, HZZO upozorava na financijsku održivost sustava. Cilj kontrola nije samo kažnjavanje, već osiguravanje da se bolovanje prekine onog trenutka kada prestane medicinska indikacija.
„Moramo paziti na sredstva jer su to sredstva svih nas poreznih obveznika. Skraćivanjem bolovanja za samo jedan dan, kada je to medicinski opravdano, ostvaruju se uštede koje se mogu preusmjeriti u druge kritične dijelove zdravstva“, zaključila je Milišić-Ždralović.
