U subotu, 18. travnja 2026. godine, Zagreb je postao poprište jednog od najvećih socijalnih bunta u novijoj povijesti pod sloganom Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine. Više tisuća građana pristiglih iz svih krajeva države, organiziranih u više od stotinu autobusa, izrazilo je oštro nezadovoljstvo trenutnim ekonomskim stanjem i padom životnog standarda. Prosvjednu povorku koja je krenula od zgrade Hrvatskog narodnog kazališta predvodile su tri vodeće sindikalne središnjice uz potporu Sindikata umirovljenika Hrvatske. Frankopanska ulica i Ilica bile su pretvorene u rijeku ljudi opremljenih zviždaljkama i transparentima koji su jasno poručili da je vrijeme za pravedniju raspodjelu društvenog bogatstva i odlučnu borbu protiv korupcije.
Sindikalni zahtjevi za novi standard i dostojanstven život radnika
Glavne poruke upućene s govornice na Trgu bana Jelačića fokusirane su na konkretne brojke koje bi osigurale preživljavanje u uvjetima snažne inflacije. Sindikalni lideri zahtijevaju da se minimalna plaća podigne na razinu od 1100 eura, dok bi prosječna primanja trebala dosegnuti iznos od 2200 eura neto. Poseban naglasak stavljen je na status umirovljenika čije su mirovine postale simbol siromaštva. Zahtijeva se da prosječna mirovina prati rast plaća i iznosi minimalno 1100 eura, uz hitno vraćanje povoljnijeg modela obračuna prema deset najuspješnijih godina staža. Govornici su upozorili da Hrvatska trenutačno zauzima visoko šesto mjesto u Europskoj uniji po cijenama hrane, dok je po visini plaća tek na poraznom devetnaestom mjestu.
Duboki jaz između profita poduzetnika i kupovne moći građana
Tijekom prosvjeda izneseni su alarmantni podaci o nesrazmjeru rasta dobiti i primanja zaposlenika koji su dodatno potaknuli gnjev okupljenih. Analize pokazuju da je u posljednjem desetljeću neto dobit poduzetnika porasla za nevjerojatnih 336 posto, dok su u isto vrijeme plaće onih koji tu dobit stvaraju rasle tek nešto više od 70 posto. Istovremeno je stopa inflacije, posebno u sektoru hrane i stanovanja, potpuno obezvrijedila radnička primanja jer su cijene kvadrata skočile za više od 60 posto. Predsjednik SSSH Mladen Novosel i Sanja Šprem iz Matice hrvatskih sindikata poručili su Vladi da novca u proračunu i sustavu ima, ali da on ostaje zarobljen u privatnim profitima umjesto da se usmjeri na smanjenje poreza na siromaštvo i povećanje realne kupovne moći građana.
