Hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu za francusku televiziju France 24 analizirao je dramatičan tjedan u transatlantskim odnosima, obilježen neočekivanim potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa i geopolitičkom krizom oko Grenlanda. Plenković je naglasio kako Europa mora ostati hladne glave, ali i biti spremna iskoristiti svoje ekonomske “bazuke” ako se pritisci nastave.
Kriza oko Grenlanda: Dva koraka unatrag
Središnja tema razgovora bila je Trumpova nedavna prijetnja aneksijom Grenlanda. Plenković je pohvalio Trumpovo povlačenje s ruba eskalacije u Davosu, nazvavši to “dva koraka unatrag”:
-
Vojna sila: Trump je odbacio prethodne najave o mogućoj uporabi sile za preuzimanje ovog autonomnog danskog teritorija.
-
Carinski rat: Povučene su prijetnje o uvođenju carina od 10% do 25% na robu iz osam europskih zemalja (uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i UK) koje su poslale vojsku na Grenland kako bi osigurale njegov teritorijalni integritet.
Plenković je jasno poručio: “Teritorijalni integritet bilo koje članice EU-a ne može se dovoditi u pitanje”, podsjetivši da su transatlantski odnosi temelj svjetskog poretka koji ne bi trebao ovisiti o “halucinantnim raspravama”.
Instrument protiv prisile: Europski odgovor
Premijer je podsjetio da Europska unija nije bespomoćna. Spomenuo je Instrument za borbu protiv prisile (Anti-Coercion Instrument – ACI), koji je na snazi od kraja 2023. godine.
-
Što je ACI? To je pravni alat koji omogućuje EU-u brzu odmazdu (carine, ograničenja ulaganja, uskrata pristupa tržištu) protiv zemalja koje ekonomskim pritiscima pokušavaju utjecati na suverene odluke Unije.
-
Paradoks primjene: Plenković je istaknuo kako je taj alat izvorno stvoren zbog kineskih pritisaka na Litvu, a sada se, ironično, o njemu raspravlja kao o sredstvu obrane od poteza SAD-a, ključnog saveznika u NATO-u.
Trumpov “Odbor za mir” i suzdržanost Hrvatske
Osvrnuvši se na Trumpovu novu inicijativu, premijer je pojasnio zašto Hrvatska još nije potpisala povelju Odbora za mir, kojemu su se od EU članica zasad pridružile samo Mađarska i Bugarska:
-
Ustavne prepreke: Plenković je istaknuo da Hrvatska ne može “preko noći” potpisivati dokumente koji uspostavljaju nove međunarodne organizacije bez dubinske analize.
-
Odnos s UN-om: Vlada mora utvrditi potkopava li ovaj Odbor postojeće strukture Ujedinjenih naroda, na što su upozorile i druge velike europske sile.
Trgovina i Ukrajina
Na kraju, premijer je izrazio potporu sporazumu EU-Mercosur, tvrdeći da hrvatski poljoprivrednici imaju zaštitne mehanizme i da situacija kod nas nije usporediva s onom u Francuskoj, gdje traju masovni prosvjedi. Što se tiče Ukrajine, ponovio je stav da bilo kakav mirovni sporazum ne smije značiti de jure ustupak teritorija Rusiji, jer bi to bio opasan presedan za cijelu Europu.
