Nevjerojatno brz razvoj tehnologije i njezin sveprisutan utjecaj na najmlađe generacije predstavljaju jednu od najvećih prijetnji suvremenim europskim vrijednostima, upozorio je premijer Andrej Plenković tijekom posljednjeg dana prestižne konferencije o sigurnosti u Münchenu. Sudjelujući na panelu posvećenom zaštiti demokracije, pravne države i ljudskih prava, Plenković je iznio duboku zabrinutost zbog smjera u kojem se razvija digitalno društvo. Kao otac troje malodobne djece, premijer je naglasio kako se i sam svakodnevno suočava s izazovima modernog roditeljstva, priznajući uz dozu humora kako ga vlastita djeca smatraju najvećim neprijateljem onoga trenutka kada im odluči uzeti mobilne uređaje iz ruku.
Problem, prema njegovim riječima, leži u ogromnoj količini vremena koju mladi troše na konzumaciju nebitnog i često čudnog sadržaja, što otvara pitanje kakve će stavove i kritičko razmišljanje ti mladi ljudi imati za petnaest ili dvadeset godina. Plenković je istaknuo kako tradicionalni mediji poput novina, radija i televizije gube bitku s digitalnim platformama, što prisiljava političare svih ideoloških usmjerenja da traže potpuno nove načine komunikacije s građanima. U tom novom digitalnom okruženju, kampanje dezinformacija postaju stalna pojava koja izravno testira otpornost demokratskih sustava i sposobnost društva da razluči istinu od manipulacije.
Ovakva razmišljanja hrvatskog premijera prate širi europski trend u kojem države članice sve glasnije zagovaraju strožu regulaciju digitalnog prostora za maloljetnike. Potaknute primjerom Australije, koja je u prosincu prošle godine uvela povijesnu zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, brojne europske vlade razmatraju slične poteze. Francuska, Danska i Grčka već poduzimaju konkretne korake u tom smjeru, dok su Španjolska i Portugal proteklog tjedna službeno najavili uvođenje dobnih ograničenja, smatrajući da je zaštita mentalnog zdravlja i privatnosti djece prioritet koji nadilazi slobodu nekontroliranog korištenja platformi.
Inicijative za uvođenje reda u digitalni svijet snažno se podupiru i na razini Europske unije. Europski parlament je još krajem prošle godine zatražio da se postavi jedinstvena dobna granica od 16 godina za samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videozapisa, pa čak i naprednih alata umjetne inteligencije. Prema tom prijedlogu, mladi između 13 i 16 godina mogli bi pristupati takvim sadržajima isključivo uz izričitu dozvolu roditelja ili skrbnika. Ovakav zaokret u politici digitalne sigurnosti sugerira da Europa ulazi u novu fazu u kojoj će kontrola nad digitalnim navikama mladih postati ključna točka obrane društvenih temelja i europskog načina života.
