Hrvatski premijer Andrej Plenković poslao je snažnu poruku podrške Kijevu tijekom sudjelovanja na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu. Na panelu posvećenom budućnosti Ukrajine, na kojem su sudjelovali i čelnici NATO-a, Finske, Nizozemske te Latvije, Plenković je naglasio kako ukrajinske vlasti ne smiju staviti „ni kap tinte” na bilo kakav dokument koji bi značio de iure predaju njezinih teritorija Rusiji. Ovakav stav premijer temelji na povijesnim paralelama, podsjećajući da je i Hrvatska tijekom devedesetih bila suočena s okupacijom 27 posto svojeg teritorija.
Geopolitički pristup proširenju Europske unije
Govoreći o europskim integracijama, premijer je istaknuo kako se unutar Europske unije dogodila promjena paradigme. Danas prevladava geopolitički pristup koji Ukrajini otvara vrata za bržu integraciju, no Plenković upozorava kako taj put neće biti bez prepreka. Ključna rasprava koja predstoji unutar Unije odnosi se na apsorpcijske kapacitete, odnosno na to kako će ulazak tako velike države utjecati na zajednički proračun, poljoprivrednu politiku i kohezijske fondove. Naglasio je kako države poput Nizozemske i dalje imaju određene rezerve, te da stvarni konsenzus o datumu pridruživanja zahtijeva duboke unutrašnje reforme same Unije.
Analiza ruskog gospodarstva i političke stabilnosti
Finski predsjednik Alexander Stubb na istom je panelu iznio oštre kritike na račun održivosti ruskog ratnog stroja. Prema njegovim procjenama, Rusija zapravo bježi od kraja rata jer bi prestanak sukoba za Putina značio nemogućnost plaćanja vojnika i suočavanje s ekonomskim kolapsom. Stubb je naveo zabrinjavajuće podatke za Kremlj: inflaciju koja bi mogla doseći 30 posto, visoke kamatne stope i nepostojeći gospodarski rast. Smatra kako će nastavak vojne pomoći Kijevu i snažan ekonomski pritisak na Moskvu u konačnici dovesti do ukrajinske pobjede.
Izostanak političkih promjena unatoč sankcijama
Referirajući se na finske analize, Plenković je upozorio na jedan specifičan problem koji usporava završetak sukoba. Iako sankcije nanose štetu, slabljenje ruske ekonomije do sada nije proizvelo očekivane političke promjene unutar same Rusije. Premijer je istaknuo kako u Rusiji nedostaju ključni elementi koji bi u drugim demokratskim društvima potaknuli promjenu vlasti – snažno civilno društvo, neovisni mediji i vidljiva oporba. Bez tih unutrašnjih faktora, stabilnost međunarodnog sustava i dalje ovisi primarno o čvrstoj solidarnosti zapadnih saveznika s Ukrajinom.
